Otkako su se ljudi krenuli vraćati u Škabrnju poslije rata, stalno su u plusu. Naime, ove godine u Škabrnji je bilo 18 sprovoda, a rođeno je tridesetero djece, piše Večernji list.
Zoran Ražov, zvonar i sakristan škabrnjanske crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije, sjeća se kako je crkva uništena za vrijeme rata:
„Pogledaj naše Gospe, odsjekli su joj ruke i glavu, zabili u nju sikiru i bacili je na smeće. Od stare nam crkve nije ostalo ništa osim nje, jednog kantuna na kojem sad počiva oltar i pokidane litije koju nam je sačuvao pravoslavni pop pa smo po povratku kući otišli po nju u Liku.“
Ražov ističe kako u mjestu nema obitelji kojoj nije netko stradao u ratu. Na zidu crkve fotografije su 35 ubijenih branitelja iz Škabrnje, popis s imenima 86 likvidiranih civila te fotografije još 26 branitelja iz ovog sela u Ravnim kotarima, umrlim po završetku rata od bolesti koje je on prouzročio, smrtno stradalih u minskim poljima, prometnim nesrećama ili od vlastite ruke.
Danas, 26 godina kasnije, u Škabrnji ima i ljudi i života, u selu su i liječnik i stomatolog, imaju kafić, trgovinu, pekarnicu, pizzeriju, poštu… I željeznicu koja je već godinama u rekonstrukciji pa ovdje, recimo, od Knina prema Zadru umjesto vlaka prometuje željeznički – autobus. U škabrnjskoj školi neprijateljski su vojnici za vrijeme rata na zidu ostavili poruku „Dobro došli u mrtvo selo“. Danas u toj školi, pod koju spada i područna u Prkosu, 205 je učenika, gotovo isto kao i prije rata te vrvi životom.
Ponosan na osnovnoškolce je i ravnatelj OŠ Vladimira Nazora, Marin Pavičić. Njihova škola sa svojim projektom „Sretna škola Plave ekonomije“ o održivom razvoju ušla je u konkurenciju tri najbolje u Europi te iščekuju 15 siječnja kada će saznati koja škola osvaja nagradu od sto tisuća dolara.
U finale Zayad Future Energy Prizea ušli su zajedno s učenicima iz Njemačke i Bjelorusije, a nagradu dodjeljuje vlada Ujedinjenih Arapskih Emirata.
„Na školskom projektu s nama surađuju Mirko Krtalić iz Doline maslina, posađenih na očišćenome minskom polju blizu Škabrnje, udruga UZOR iz Koprivnice i Ina Matijević iz Eko Etno projekta i članica ZERI fondacije Mi. U Škabrnji imamo 2550 sunčanih sati godišnje pa smo projektom povezali obnovljive izvore energije pomoću solarnih tehnologija, čime bismo uvelike smanjili troškove grijanja i električne energije, a višak struje prodavali bismo HEP-u. Pobijedimo li, za potrebe novootvorene školske kuhinje nabavit ćemo malo dostavno električno vozilo i naša će škola u konačnici postati prva pasivna škola u Hrvatskoj. A u svoj smo projekt uklopili GLOBE program kojim se prati stanje okoliša mjerenjem i opažanjem na području atmosfere, vode, tla i pokrova, a koji sponzorira NASA te UZOR program koji podržava Ministarstvo zaštite okoliša. Jedna je komponenta naše Plave ekonomije i poduzetništvo putem naše učeničke zadruge Maslina“, rekao je ravnatelj Pavičić.
Iako Škabrnjani ističu kako im nedostaje gospodarski subjekt te kako je propala poslovna zona, kao i poljoprivredna zadruga, pomaka ipak ima. Počeo se razvijati seoski turizam, ali i mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Ravnatelj Pavičić volio bi da se mlađe generacije okrenu poljoprivredi i zato „forsira“ projekte kojima bi je mogao još više približiti pa je tako njihova školska zadruga lani proizvela 40 litara maslinova ulja koje su potrošili na obroke đaka.
