Striktnije kontrole na graničnim prijelazima Slovenije i Hrvatske treba očekivati i idućih mjeseci, prenose u ponedjeljak slovenski mediji, bez obzira na najavu slovenskog premijera Mire Cerara o zajedničkoj akciji s Hrvatskom prema Europskoj komisiji da se provedba izmijenjene uredbe o schengenskoj granici ublaži i prilagodi životu.
Razlog tome su, navodi se u nekim analizama, povećana opasnost terorističkih napada, kao i skori izbori u ključnim državama EU-a koje su do sada bile izložene terorističkim napadima.
Slovenska tiskovna agencija STA u ponedjeljak citira njemačkog protuterorističkog eksperta Petera Neumanna, koji je u razgovoru za televiziju ZDF kazao da se Europa mora pripremiti na više terorističkih napada jer će, kako je dodao, ISIS sve više pokušavati aktivirati svoje pristaše u zapadnoj Europi.
Iako su vlasti na tu mogućnost dobro pripremljene, u borbi protiv terorizma može se uvijek učiniti i više, ne samo povećanjem postojećih kapaciteta nego i dodatnom preventivom, koja mora biti “konkretna, integrirana i sustavna”, prenosi STA, koja podsjeća na učestalost terorističkih prijetnji zadnjih tjedana u Europi i Rusiji.
Sustavno skeniranje dokumenata državljana EU-a na slovensko-hrvatskoj granici, koja je ujedno i vanjska granica Schengena, iako se Hrvatska ubrzano priprema na ulazak u taj prostor, u prva je dva dana primjene promijenjenih propisa izazvala kaotičnu situaciju na graničnim prijelazima i višesatna čekanja.
Iako slovenski mediji u ponedjeljak ističu da je primjena novih pravila zapravo tako “pala” nakon samo dva dana, a ublažavanje mjera najavio i premijer Cerar, mediji sugeriraju da će se povremene stroge kontrole nastaviti izvoditi sve dok Hrvatska ne postane članicom Schengena.
“Prelazak unutarnjih granica u Schengenu ovih dana prolazi bez kontrola i gotovo neprimjetno, što dokazuje da schengenska Europa još uvijek funkcionira bez obzira na terorističke prijetnje i pritiske. No, uvjet za opstanak takvog prostora slobode kretanja je da na njegovim vanjskim granicama djeluje strog i učinkovit nadzor, a sve drugo je samo iluzija”, navodi u analizi zadnjih događaja ljubljansko “Delo”, koje navodi da je krajem proteklog tjedna napravljeno “testiranje” sustava stroge kontrole za koji se znalo da će biti uveden već prije skoro godinu i pol dana, nakon terorističkih napada u Parizu i Bruxellesu.
“Političari u Belgiji i Francuskoj tada su zaključili da su među počiniteljima napada državljani EU-a koje se ne kontrolira ili imaju krivotvorene dokumente i da su sasvim slobodno prelazili granice. Kada se odlučivalo o striktnijim mjerama kontrole schengenske granice, oni nisu imali pred očima isprepletenost života ljudi koji žive uz slovensko-hrvatsku granicu, kretanja turističkih valova, radnike koji preko granice odlaze na posao ili interese gospodarstva, iako je jasno da je detaljna provjera austrijskih umirovljenika, koji za uskršnje praznike odlaze u Hrvatsku, nepotrebno cjepidlačenje”, navodi se u komentaru “Dela”.
“Pitanje sigurnosti u Europi je uoči izbora u Francuskoj i Njemačkoj prvorazredna tema, pa zato nitko od vladajućih struktura u tim zemljama ne želi pristati na izuzetke koje bi mogle nekima biti dokaz da je schengenska granica porozna i propusna za teroriste”, ocjenjuje vodeći slovenski list.
“Ni Slovenija, koja se pripremala na provedbu nove schengenske uredbe, nije unaprijed željela govoriti o mogućim izuzecima od stroge kontrole, jer želi ostati u čvrstoj jezgri najpovezanijih europskih država i smatra da su kontrole na njenoj granici s Austrijom nepotrebne”, navodi list te ocjenjuje da će se granični prijelazi Slovenije i Hrvatske povremeno strogo kontrolirati i idućih mjeseci, a možda i godina, sve dok Hrvatske ne postane dio Schengenskog područja.
“Hrvatska ima specifičan geografski položaj, više od tisuću kilometara granice s BiH, gdje je na brojnim točkama vrlo teško uspostaviti schengenski poredak. Zato će Slovenija još nekoliko godina morati ostati branitelj schengenske granice”, navodi ljubljanski dnevnik.
No, istina je, dodaje “Delo”, da stvaranje kolona na granici ima i brojne negativne učinke na protok ljudi, turističkih tokova i gospodarstvo uopće, ali tu Slovenija nema mnogo “manevarskog prostora” za drukčije djelovanje.
“Više bi razumnih rješenja, međutim, u sadašnjoj situaciji očekivali od europske politike, jer bit Schengena nikad nije bilo poduzimanje mjera koje imaju samo simbolički učinak”, navodi vodeći slovenski list.
