Nakon što je krajem prošle godine premijer Andrej Plenković priznao da Istanbulska konvencija koja je kod nas ratificirana 2018. ne može spriječiti nasilje nad ženama, podaci koje je u srijedu iznijela pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić potvrdili su da ovaj dokument nije donio nikakve pomake na tom polju osim propagiranja rodne ideologije kao što je to udruga U ime obitelji još 2018. godine upozoravala. Ipak, pravobraniteljica Ljubičić i dalje ostaje na istoj poziciji i brani Istanbulsku konvenciju.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić za Hinu je iznijela sljedeće podatke: ”Godine 2015., broj evidentiranih djela nasilja među bliskim osobama iznosio je nešto više od 2000, dok je u prošloj godini premašio 6000. U četiri od pet slučajeva, žrtve spomenutog kaznenog djela su žene, što nedvojbeno upućuje na rodnu utemeljenost ove vrste nasilja’, ističe Ljubičić.
>Bartulica za Narod.hr: IK je ideološka ‘toljaga’ s kojom se udara na kulturu i tradiciju
Iako je Istanbulska konvencija uvedena prije četiri godine, očito nije doprinijela da se nasilje nad ženama smanji, zbog čega je i forsirana njezina ratifikacija. Dapače.
”Bez spomenute konvencije, rodno utemeljeno nasilje bi možda bilo i rasprostranjenije”, dodaje Ljubičić braneći uvođenje naputaka iz ove konvencije koji nisu polučili rezultate.
Spominje da su zahvaljujući tome uvedene određene izmjene pojedinih zakona. No, je li za to trebala ideološka borba i nekakva nadnacionalna konvencija? Zakone smo mogli mijenjati i bez toga.
Da Istanbulska konvencija ne može spriječiti nasilje nad ženama potvrdio je krajem prošle godine u Hrvatskom saboru i premijer Andrej Plenković.
>Istanbulska konvencija je usvojena 2018., a sada MVEP traži uvođenje ‘trećeg spola’ na osobne iskaznice
Nekoliko je saborskih zastupnika izrazilo nezadovoljstvo izdvajanjem za borbu protiv nasilja u obitelji i zaštitu žrtava, povodom ubojstva u Splitu, gdje je bivši partner ubio 44-godišnjakinju u trgovini.
Andrej Plenković podsjetio je da je njegova Vlada ratificirala konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju nasilja nad ženama (Istanbulska konvencija) te je ustvrdio da je za to platila dio političke cijene.
>Turska se nakon 10 godina povukla iz Istanbulske konvencije: Evo koje europske države je nisu potpisale
”Nažalost, ne mogu spriječiti primitivce, divljake i kretene da rade takva kaznena djela. Za to nemam lijeka, ali imam lijeka da pooštravam Kazneni zakon i sve druge zakone”, ocijenio je Plenković.
Čemu točno služi Konvencija o sprječavanju nasilja kada ga, po logici premijera, konvencijom nije moguće spriječiti – nije potpuno jasno, ali vrijedi podsjetiti kako je udruga U ime obitelji još 2018. godine upozoravala na opasnost od ulaska rodne ideologije u hrvatsko društvo upravo preko ratifikacije kontroverzne Istanbulske konvencije (IK).
Što je sve Plenković radio samo da ratificira Istanbulsku konvenciju
Ne samo da ga ju je Plenković odlučio ratificirati nego su istu potvrdili svi saborski zastupnici HDZ-a osim njih 14 i to uz pljesak zastupnika SDP-a. Plenković je dapače bio toliko ustrajan u ratifikaciji IK da je zbog kritiziranja iste dao smijeniti druga dva najmoćnija HDZ-ovca u hijerarhiji, političkog i međunarodnog tajnika, raspuštao je stranačke ogranke te je u konačnici ignorirao upozorenja HAZU-a i hrvatskih biskupa, pisao je Narod.hr ranije.
>Plenković priznao da Istanbulskom konvencijom ne može spriječiti nasilje nad ženama: Zašto ju je onda nametnuo?
Brojni drugi intelektualci pobunili su se 2018. protiv ratifikacije IK jer je Plenković naredio izdavanje pravno irelevantne izjave. I tada je prva reagirala udruga U ime obitelji iz koje su poručili kako taj postupak neće i ne može spriječiti da Republika Hrvatska, ako ratificira Konvenciju, mora provoditi sve obaveze sadržane u Konvenciji – odredbe o ‘rodu’, unijeti koncept ‘roda’ i rodnu ideologiju u obrazovni sustav, obavezati se na financiranje i konzultiranja udruga civilnog društva i na proizvoljni nadzor komisije GREVIO.
Uvođenje roda
Posljedice Istanbulske konvencije vidljive u prvih 40-ak dana od njene ratifikacije
Kada je IK ratificirana unatoč velikom otporu javnosti, samo nekoliko dana kasnije Ministarstvo znanosti i obrazovanja poslalo je mladim znanstvenicima upitnik ‘(Samo)procjena stavova o mobilnosti’. U tom upitniku od mladih znanstvenika tražilo se da odaberu svoj ‘rod’: ‘male’ (muški) rod, ‘female’ (ženski) rod i ‘I prefer not to say’ (‘ne želim se izjasniti’).
Također, 40-ak dana nakon što je ratificirana IK Ministarstvo znanosti i obrazovanja je (23. svibnja 2018.) uputilo dopis svim osnovnim i srednjim školama, te svim visokim učilištima kojim se unaprijed regulira “izdavanje svjedodžbi i diploma nakon upisa promjene spola/odabira života u drugom rodnom identitetu, imena i/li prezimena u državnim maticama”.
Rodna ideologija, teorija i statistika u SAD-u
Sada, dvije godine nakon ratifikacije IK Plenkovićeva Vlada i sama gura rodnu ideologiju u hrvatsko zakonodavstvo budući da se u Konačnom prijedlogu zakona o elektroničkim medijima spominju rodni identitet u smislu njegova prepoznavanja.
Naime, Plenković je kao pravnik morao znati koliko je nevažno dodavati interpretativnu izjavu IK budući da se u njoj rodna ideologija spominje samo jednom i to bez njenog definiranja.
”Republika Hrvatska smatra da odredbe Konvencije ne sadrže obvezu uvođenja rodne ideologije u hrvatski pravni i obrazovni sustav ni obvezu promjene ustavne definicije braka”, stoji u interpretativnoj izjavi.
A zašto je ignorirao preporuke stručnjaka i javnih intelektualaca da se zaštita svih od nasilja efikasno može poboljšati jedino boljim provođenjem postojećih zakona i njihovim poboljšavanjem, to je jedino on zna.
*Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
