Početkom ovog tjedna Facebook stranica portala Narod.hr onemogućena je, te su s nje uklonjene i neke objave. Uklonjen je članak Pogledajte kako homoseksualac ismijava bebu koja traži mamu te drugi dio videa koji problematizira izjave književnika Milka Valenta u kojima normalizira pedofiliju. Facebook je djelovao prema prijavi nekog vanjskog faktora, i to najvjerojatnije preventivno, kako ne bi prekršio novi europski zakon o cenzuri – poznat i kao Digital Services Act (DSA) o kojemu je Narod.hr napisao niz istraživačkih članaka koje redovito objavljujemo.
Zakon o digitalnim uslugama (DSA) jedan je od najspornijih propisa koje je Europska unija donijela u posljednje vrijeme – on je kamen temeljac novog europskog digitalnog poretka. Pod parolama borbe protiv ”dezinformacija”, zaštite djece i obrane demokracije, Bruxelles je uspostavio mehanizam koji prvi put sustavno centralizira nadzor nad internetskim sadržajem i daje institucijama moć da određuju granice dopuštenog govora. DSA je time najmoćniji instrument kontrole interneta u povijesti EU. U Hrvatskoj provedbu nadzire HAKOM, na čijem je čelu Tonko Obuljen, brat ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek što otvara pitanje političkog utjecaja na reguliranje digitalnog prostora.
Mala irska regulatorna agencija Coimisiún na Meán preuzela je od 17. veljače 2025. glavnu ulogu nadzora provedbe Akta o digitalnim uslugama (DSA) za 450 milijuna građana EU-a. Riječ je o agenciji koju podupire DHR Communications koji je povezan s lijevim političarima i aktivistima, među ostalim i pripadnicima Antife. Stoga nije teško zaključiti da će DSA provoditi cenzuru sadržaja koja nije u skladu s lijevo-liberalnim narativom.
>Dossier DSA (2): Od Muska do Poljske; je li DSA novo ‘ministarstvo istine’?
Zašto Facebook brzo uklanja prijavljene objave?
Ukoliko se ne pridržavaju pravila i ne uklanjaju sadržaj koji je prema DSA označen kao sporan, Europski Akt o digitalnim uslugama (DSA) predviđa visoke kazne – do šest posto godišnjeg svjetskog prihoda velikim platformama poput Google-a, Mete, X-a, Tik Toka i drugih, što stvara snažan pritisak na preventivnu autocenzuru.
Zbog snažnog financijskog pritiska, platforme bez zadrške postupaju po prijavama sadržaja koje dolaze od vanjskih aktera, najčešće fact-checkera. Stoga se često puta događa da preventivno uklanjaju objave ili onemoguće cijelu stranicu kao što je bio slučaj s Facebook stranicom portala Narod.hr.
Nakon što je Narod.hr prijavio Facebooku da je ”kazna prestroga”, Facebook je odmah vratio stranicu u funkciju. Međutim, ”sporna objava” o muškarcu koji je sa svojim partnerom naručio i kupio dijete koristeći se surogatstvom, ostala je uklonjena, kao i video o izjavama književnika Milka Valenta u kojima normalizira pedofiliju. Iako točnost sadržaja nije dovedena u pitanje, objave ne sadrže govor mržnje, već iznose činjenice.
Da se najvjerojatnije radi o preventivnoj cenzuri govori činjenica da objave nisu temeljito provjerene već je algoritam ”reagirao” na određene pojmove koje je označio spornima ili nezakonitima. Pa je tako video Milka Valenta označio pod ”seksualno iskorištavanje djece” iako video ne promiče ”seksualno iskorištavanje djece” (pedofiliju), već ga kritizira, što ne bi trebalo biti sporno, dapače.
Pouzdani prijavitelji nezakonitog sadržaja
Narod.hr je temu oko Digitalnog akta o medijskim uslugama (DSA) detaljno istražio i objavljuje u više nastavaka te je u više navrata razgovarao s različitim sugovornicima i kontaktirao sam HAKOM koji je nadležan za njegovo provođenje u Republici Hrvatskoj. Prema dostupnim informacijama, za učinkovitu provedbu ovog zakona ključnu ulogu imaju tzv. pouzdani prijavitelji, koji su zaduženi za prijavljivanje nezakonitog sadržaja na internetu. Primjerice govor mržnje ili nešto što se smatra terorizmom. Na području Europske unije djeluje oko sedamdeset tzv. pouzdanih prijavitelja.
Pouzdani prijavitelji su specijalizirani subjekti u okviru Akta o digitalnim uslugama koji otkrivaju i prijavljuju nezakonit sadržaj na internetu (npr. govor mržnje, terorizam), piše na stranicama Europske unije. Njihove prijave platforme moraju prioritetno razmatrati jer se smatraju točnijima od prijava običnih korisnika.
Status pouzdanog prijavitelja dodjeljuje nacionalni Koordinator za digitalne usluge, a organizacije moraju dokazati stručnost, neovisnost te raditi točno i objektivno. Status vrijedi u cijeloj EU, ali ga mogu dobiti samo subjekti sa sjedištem u EU.
Iako platforme i dalje mogu surađivati i s drugim prijaviteljima, pouzdani prijavitelji imaju poseban prioritet. Moraju i redovito objavljivati izvješća o svojim prijavama i djelovanju platformi.
>Dossier DSA (3) Goleš Babić za Narod.hr o novom digitalnom poretku i sužavanju slobode govora
Postoje li pouzdani prijavitelji u Hrvatskoj i po kojem ključu djeluju?
Pitali smo HAKOM da nam dostavi informaciju tko je u Hrvatskoj ”pouzdani prijavitelj”, no oni su nam odgovorili da ga Hrvatska još uvijek nema.
Međutim iz drugih izvora smo saznali kako s HAKOM-om na uspješnom provođenju digitalne cenzure surađuje Faktograf – naš najpoznatiji provjeravatelj činjenica (fact-checker). Faktograf je inače dio fact-checking platforme ”Točno tako” nastale u okviru Vladinog ”Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.–2026.”. Faktograf, kao i drugi hrvatski fact-checkeri možda još uvijek nema službeni status ”pouzdanog prijavitelja” no ne treba zanemariti činjenicu da je on upravo redoviti prijavitelj sadržaja koji smatra ”nezakonitim” ili ”netočnim”. Ne treba zanemariti ni činjenicu pozadinskog aktera GONG-a, ujedno i osnivača Faktografa, koji se zajedno s lijevo-liberalnim političarima zalaže za strožu primjenu DSA.
>Dossier DSA(6): Hoće li svjetonazorski i vjerski stavovi postati ‘govor mržnje’?
”Točno tako” se osim sredstvima Europske unije, milijunskim iznosima financira i od ministarstva kulture i medija Nine Obuljen Koržinek, sestre Tonka Obuljena – šefa HAKOM-a. Platforma okuplja niz suradničkih inicijativa, osim Faktograf.hr, uključuje i Klimatski portal Petra Vidova, Lupu-Lupigu, GenderFacts, Odgovorno novinarstvo i P-fakti. Uvidom u rad i objave navedenih fact-checkera evidentno je kako djeluju ideološki, a ne objektivno i nepristrano.
Zašto se uklanjaju sadržaji koji homoseksualnu ili ”transrodnu” zajednicu stavljaju u negativan kontekst?
Osim što je sam DSA usko vezan s lijevo-liberalnim akterima i institucijama povezanima s istim idejama, hrvatski fact-checkeri koji velikim platformama poput Google-a ili Facebooka prijavljuju ”sporni” sadržaj, i sami djeluju ideološki, a govor mržnje i činjenice provjeravaju unutar uskih lijevo-liberalnih okvira. Cenzuriraju uglavnom konzervativne sadržaje, pa čak i povijesne činjenice ukoliko im ideološki ne odgovaraju. Tako je Faktograf, primjerice, cenzurirao naše članke o Titovim zločinima, cijepljenju, pobačaju, o financiranju Možemo i njihovim vezama s Emilom Tedeschijem.
>Tko je šefica Faktografa ‘vladarica cenzure’ Ana Brakus?
S druge pak strane, fact-checking platforma Gender Facts cenzurira sadržaj koji ukazuje na tzv. ”rodne dezinformacije”. Među takvim dezinformacijama našla se i točna informacija i znanstvena činjenica da se ”spol ne može promijeniti”.
Naime, ono što se najčešće pokazuje jest da je gotovo svaki članak portala Narod.hr koji je homoseksualce ili ”transrodne” osobe stavio u negativan kontekst – bio uklonjen, iako je sadržaj članka bio točan.
Prozivkom homoseksualaca, pa čak i pedofila, u fact-checking redakcijama ”pali se crveni alarm za djelovanje”. Naprosto, ”moralni život” homoseksualne populacije ne smije biti doveden u pitanje, pa makar bio u pitanju mogući oblik ”zlostavljanja djece” kao što je prikazano u našem članku: Pogledajte kako homoseksualac ismijava bebu koja ‘traži mamu’.
Nismo izrijekom naveli da je riječ o obliku zlostavljanja. Iznijeli smo, naime, da se homoseksualni muškarac u videu zajedno sa svojim partnerom ismijava s činjenicom da ”dijete plače za svojom mamom”, nakon što mu on kaže da ”nema mame” te da dijete ima dva oca. Homoseksualni par je naručio i kupio dječaka koristeći se surogatstvom, te u članku dodatno pojašnjavamo kakva je to praksa, služeći se objektivnim i provjerenim informacijama.
>Pogledajte kako homoseksualac ismijava bebu koja ‘traži mamu’
No ipak, da je riječ o obliku zlostavljanja djece, potvrdili su pak neki psiholozi koji su se oglasili na društvenim mrežama, te svjetski mediji čiji članci i objave potom nisu uklonjene s društvenih mreža. Primjerice iz SAD-a gdje DSA nema snagu. Tamo je poznati Daily Wire pisao čak sarkastično, služeći se pojmovima ”homofobna beba plače za mamom”. U Hrvatskoj bi takva objava bila nezamisliva, gotovo skandalozna.
*Ovaj je članak plod istraživačkog novinarstva redakcije Narod.hr-a. Neovisno i profesionalno novinarstvo važno je za demokraciju u svakom društvu. Podržite rad portala Narod.hr putem DONACIJE.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.