Meta će odustati od svojeg programa fact-checkinga i zamijeniti ga značajkom Bilješki zajednice (Community Notes) koja podsjeća na platformu X milijardera Elona Muska, objavio je u utorak izvršni direktor tvrtke Mark Zuckerberg. Partner Facebooka u Hrvatskoj je Faktograf kojem je na čelu Ana Brakus, feministica, LGBT aktivistica i osvajačica drugog mjesta za ‘lezbijku godine’ 2016. koja je svojedobno pisala i za Novosti.
Faktograf je poznat kao (fact-checking) stranica koja nadzire, denuncira i cenzurira informacije objavljene na društvenim mrežama. Ukoliko korisnici Facebooka objave nešto za što Faktograf prosudi da je pogrešno, Facebook može izbrisati tu objavu ili čak blokirati korisnika. Financira ga Hrvatska vlada, a dobiva novac i iz SAD-a i Europske unije. U Hrvatskoj ga nitko ne kontrolira te najvjerojatnije Zuckerbergova odluka neće za sada imati nikakvog efekta na ”fact-checking” u Hrvatskoj.
No, kako stvari stoje, neće ni u Europskoj uniji, barem sudeći prema načinu na koji se Europska komisija odnosi prema Elonu Musku i njegovoj javnoj podršci AfD-u na X-u.
Cenzura je prešla granice Mete, sve se više čini da je u rukama političkih, a ne tehnoloških moćnika. Sada postoje i zakoni koji kažu što je dopušteno objaviti, a što ne.
>Meta odustaje od fact-checkera: Prelazi na model sličan Muskovom na X-u
Facebook je poznat po provođenju cenzure u korist ljevičara
Vlasnik Mete (Facebook, Instagram, WhatsApp..) Mark Zuckerberg, priznao je prošle godine da je provodio cenzuru pod pritiskom administracije Joa Bidena u vrijeme pandemije. Ova vijest direktno se tiče i Hrvatske gdje je Faktograf kao partner Mete određivao što će se na društvenim mrežama u Hrvatskoj objaviti, a što će se izbrisati.
Zuckerberg je još sredinom lipnja priznao da je Facebook cenzurirao informacije o covidu koje su se kasnije pokazale istinitima. Facebook je trajno zabranio LifeSiteNews i druge stranice zbog navodnog širenja ”dezinformacija” o COVID-19, iako se velik dio tih informacija, kako Zuckerberg priznaje, pokazao točnim ili barem diskutabilnim.
U pismu predsjedniku odbora za pravosuđe Zastupničkog doma američkog Kongresa Jimu Jordanu, Zuckerberg je napisao da su visoki dužnosnici Bidenove administracije mjesecima ”opetovano” pritisak na suradnike Meta-e s ciljem cenzuriranja određenih sadržaja vezanih za Covid-19, uključujući i one koji su objavljeni u obliku humora i satire.
Nisu cenzurirane samo vijesti oko Covida 19, generalno se davala prednost vijestima iz lijevog mainstreama, dok su desniji mediji marginalizirani.
>Zuckerberg priznao cenzuru: Prisjetite se što je radilo naše ministarstvo istine Faktograf
Udruga bliska Donaldu Trumpu razotkrila svjetsku mrežu cenzora, među kojima je i Brakus, izvršna direktorica Faktografa
America First Legal (AFL), udruga bliska bivšem američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, u okviru sudskog spora protiv State Departmenta dobila je u ruke dokument o svjetskoj mreži cenzure. Ono što je s ovim dokumentima razotkriveno jest da određena skupina anonimnih, uglavnom mladih, novinara (njih 11) iz različitih zemalja, kontrolira i usmjerava društvenu i političku misao Amerikanaca, te njihovih saveznika i partnera.
Riječ je o skupini novinara iz raznih zemalja, čije aktivnosti koordinira Centar za globalni angažman (Global Engagement Center – GEC), tijelo unutar State Departmenta. Riječ je o mreži koja je stvorena kako bi upravljala svjetskim kanalima javne komunikacije, a njezin istaknuti pripadnik je Ana Brakus, izvršna direktorica Faktografa.
Dokumenti razotkrivaju da cenzori tzv. ”dezinformacija” ne provjeravaju činjeničnost informacija objektivno i dobronamjerno već kroz filtar lijeve globalističke ideologije kojoj i sami pripadaju. Naime riječ je o novinarima odnosno ideološkim aktivistima povezanima putem mreže Poynter, financiranima iz istog izvora.
Važna uloga Ane Brakus u GEC-u
Među ključnim osobama AFL navodi Anu Brakus, izvršnu direktoricu u Faktografu, navodeći kako je njezino glavno područje istraživanja ”ultrakonzervativni politički i građanski pokret”. Ona je navedena i kao jedna od jedanaest ”međunarodnih vladara cenzure”.
U njenoj služenoj biografiji stoji:
”Ana Brakus je izvršna direktorica udruge Faktograf. Između 2018. i 2021. bila je autorica i urednica na portalu Faktograf.hr. Od 2013. do 2016. radila je kao novinarka i urednica na feminističkom portalu Libela.org. Dvije godine kao novinarka provela je u zagrebačkom tjedniku Novosti. Surađivala je s brojnim medijima u Hrvatskoj i regiji. Članica je Zbora istraživačkih novinara Hrvatskog novinarskog društva. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu”.
Ana Brakus je 2021. zatražila veće ovlasti u cenzuriranju političara. Prenosi njezinu izjavu za Pointe u kojoj kaže da bi ”provjeravateljima činjenica trebalo dopustiti da provjeravaju političare”. Kao i da je mreži potrebno više suradnika kako bi kontrolirala istupe osoba poput američkog predsjednika Trumpa.
AFL također ističe da Ana Brakus ne trpi pokušaje provjere vlastitog rada. ”Ako provjeravate provjeravatelje činjenica, njezina udruga reći će da ih uznemiravate i provodite nasilje”.
Legitimnost Faktografa
Faktograf se predstavlja kao ”udruga za informiranu javnost”, osnovali su ga 2015. Hrvatsko novinarsko društvo i GONG. Faktograf je specijaliziran za ”provjeru činjenične točnosti tvrdnji u javnom prostoru”.
Ovdje se postavlja pitanje legalnosti i legitimnosti te provjere, odnosno na temelju čega i po čijem nalogu Faktograf to obavlja. To pitanje ima posebnu težinu zbog činjenice da Faktograf praktički odlučuje što se smije objaviti primjerice na Facebooku, odnosno koja objava odande mora biti uklonjena.
Iz onoga što je otkrio ”America First Legal” da se zaključiti da Faktograf nije objektivan i relevantan instrument za provjeru ”činjeničnosti informacija” s obzirom da je ideološki uvjetovan.
Konzervativna politička misao je problem
Naime to se da i zaključiti na temelju toga što je u najvećoj mjeri usmjeren prema cenzuri konzervativne političke misli u Hrvatskoj. Podsjetimo da je glavno područje istraživanja Ane Brakus upravo ”ultrakonzervativni politički i građanski pokret”.
Petar Vidov, nekadašnji glavni urednik Faktografa, svoju novinarsku karijeru je započeo u Indexu i Novostima. Po istom ideološkom modelu nastavio je raditi i u Faktografu bez smisla za objektivu provjeru činjeničnosti informacija.
Faktograf je u više navrata cenzurirao Narod.hr. Cenzurirao je članke o Titovim zločinima, cijepljenju, pobačaju, o financiranju Možemo i njihovim vezama s Emilom Tedeschijem. Na popisu cenzure našle su se teme o Marku Perkoviću Thompsonu, Greenpeaceu i Donaldu Trumpu.
Evidentno je da čak i ako se iznose provjerene znanstvene činjenice, ukoliko one nisu ideološki podobne, biti će uklonjene jer mogu utjecati na opću društvenu i političku misao. Čemu svakako svjedoči i cenzura na Facebooku iz 2017. godine protiv koje je ustala udruga U ime obitelji, a na čiji je dopis o tome Vlada ostala potpuno ravnodušna.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.