Predsjednik Hrvatske stranke prava Daniel Srb smatra kako pokazatelja o izravnim financijskim učincima ulaska Hrvatske u EU u proteklih godinu dana nema, te da postoje samo paušalne i neargumentirane izjave najviših hrvatskih dužnosnika koje su u suprotnosti s hrvatskom realnošću.
Na ocjenu ministara regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić da je “u korištenju EU fondova učinjen veliki iskorak”, HSP u priopćenju za javnost postavlja pitanje u odnosu na što je učinjen veliki iskorak? Srb podsjeća kako je u ožujku hrvatska javnost bila informirana da zbog toga što nije proradio “Grčićev softver” 150 milijuna eura iz EU fondova kasni mjesecima.
“Travanj, vjerojatno zbog EU izbora, donosi optimističniju vijest da je softver proradio i da se od 22. travnja može očekivati isplata 150 milijuna eura predujama, koji su inače trećina sredstava koje Hrvatska može povući iz strukturalnih i Kohezijskog fonda za prvih šest mjeseci članstva, za drugu polovinu 2013.”, kazao je Srb.
Dodaje kako se pri tome ne podsjeća građane da Hrvatska ima obveze prema EU kao članica i da je za 2013. godinu morala uplatiti 268 milijuna eura (odnosno cca 2 milijarde kuna), dok je za 2014. godinu taj iznos duplo veći jer se u 2013. godini radilo o polovici mandata.
Srb Je spomenuo i predsjednika Hrvatske Ive Josipovića koji je, u svezi s europskim fondovima, izjavio “možda se moglo povući više novca”, ali, dodaje, bilo bi nerealno očekivati da se u prvoj godini može napraviti “korak od sedam milja”.
“Od predsjednika države se očekuje da izvijesti hrvatsku javnost zašto se “možda moglo povući više novca” i temeljem kojih pokazatalja. Od predsjednika se ne očekuju paušalne ocjene jer Hrvatskoj ne treba paušalni Predsjednik kao ni paušalna Vlada. Od predsjednika države očekuje se veća odgovornost od one koju je Ivo Josipović pokazao za vrijeme svog mandata”, smatra predsjednik HSP-a.
Srb pojašnjava kako se i prema stavovima stručnjaka, Hrvatska nije uspjela kapitalizirati prvu godinu članstva u EU, i nije u dovoljnoj mjeri iskoristila novac iz fondova EU.
Ističe kako građani Hrvatske ulaskom u EU ne žive bolje, nezaposlenost i besperspektivnost iz dana u dan je sve veća, kruha nema, ali zato imamo političkih igara – ovisno koji se izbori održavaju – i vladinu politiku koja stalno uvjerava da traži rješenja, ali ista ne nalazi.
“Obveza je hrvatske Vlade da se javnost upozna sa stvarnim stanjem hrvatskog gospodarstva, sa stvarnim rezultatima ulaska u EU, a ne da se građane Hrvatske tješi da nismo Grčka, jer je i to paušalna ocjena koja možda tješi kratkoročno vladajuću garinituru, ali ne i građane Hrvatske”, zaključio je Srb.
