U Donjem Srbu počelo je okupljanje sudionika antifašističkog skupa u organizaciji SABA I SNV-a kojim se obilježava “75. obljetnica ustanka naroda Like”, koji je počeo u podne u podnožju velikog partizanskog spomenika gdje je, na današnji dan prije 75 godina, kako oni kažu, “nakon više tjedana ustaške represije, stanovništvo ličkog kraja podiglo ustanak”.
Istodobno, prosvjedno okupljanje A-HSP-a nije se održalo u 11 sati, kako je bilo planirano, ni do početka podnevnog skupa antifašista, a Vladimir Kinđerski je u ime prosvjednika rekao Hini da policija nije dopustila nekolicini prosvjednika s majicama HOS-a da produže prema Srbu, zbog čega su prosvjednici u Bruvnu blokirali cestovni promet, što je potrajalo oko sat vremena. Na kraju su prosvjednici svoje majice s natpisom HOS obukli preokrenute naopako te su produžili prema Srbu.
Keleminec: Uhitit će me po nalogu Pupovca
Predsjednik A-HSP Dražen Keleminec je još u Bruvnu, gdje su članovi A- HSP formirali kolonu automobila i dva autobusa za zajednički odlazak na prosvjed u Srb, rekao novinarima kako očekuje da će ga pred Srbom uhititi i to po nalogu, kako je rekao, “ministra unutarnjih poslova Milorada Pupovca”. Upitan je li to lapsus, odgovorio je da nije jer da je u Hrvatskoj Milorad Pupovac i ministar MUP-a i predsjednica Republike i Hrvatske i predsjednik Vlade RH, ali i ministar financija jer “Pupovac dobiva veliki novac kad plaća po 200 kuna svakom od sudionika proslave u Srbu i trošak puta iz Srbije i BiH “i to svima onima koji su vršili agresiju na Republiku Hrvatsku”.
Nasuprot tome SNV, čiji je predsjednik Milorad Pupovac, dopisom se uoči skupa pisano odredio prema zločinima nad Hrvatima u hrvatskim selima Brotnja i Boričevac, uz naglasak da se “većina srpskog stanovništva nije opredijelila za četnike, već za partizane”. Sasvim je jasno, piše SNV, da su partizani bili pokretači i glavna snaga ustanka i da je ustanak bio jedini izlaz za srpsko stanovništvo Like, kojem je prijetilo potpuno fizičko uništenje.
SNV: Stradanja bi ’41 bila veća da se većina srpskog stanovništva nije opredijelila za partizane
Puna kontrola nad postupcima raznih grupa naprosto nije bila moguća, piše u dopisu SNV-a, posebno kada se uzme u obzir da je diferenciranje ustanika na pročetnički orijentirane i na tzv. gerilce (partizane) bila proces koji je trajao neko vrijeme. Sve su to bili uzroci zločina nad Hrvatima i muslimanima. Na žalost, takvih je osvetničkih postupaka tokom ustanka bilo na više mjesta. Više je navoda u kojima se spominju zločini koje su počinili četnici i dio partizanskih snaga poput ubojstva 37 članova/ca obitelji Ivezić iz Brotnje 28. srpnja. Njihove kuće su opljačkane i uništene. Unatoč nastojanjima Gojka Polovine da spriječi osvetništvo i upozori Boričevljane, u Boričevcu je 2. kolovoza pobijeno 55 Hrvata koji se nisu, poput brojnih svojih sumještana, sklonili u Kulen Vakuf. Pod izlikom da je veći dio stanovnika sela sudjelovao u zločinima počinjenim u Suvaji, svi su do jednoga poubijani, a cijelo selo je spaljeno. Najveća osvetnička ubijanja hrvatskih i muslimanskih seljaka i građana dogodila su se u rujnu, prilikom napada ustanika na Kulen Vakuf. Sigurno je da bi osvetničkih akcija bilo i više, piše SNV zaključno, da se većina srpskog stanovništva nije opredijelila za partizane, a ne za četnike. U protivnom, hrvatsko i muslimansko stanovništvo bi već u toku rata bilo izloženo znatno širim reperkusijama koje su zagovarali veliki dijelovi četničkog pokreta.
Dr. Begonja: Dokad će Hrvatska trpjeti Pupovčeve, Mesićeve i Goldsteinove laži
U bivšoj je državi 27. srpnja bio službeno ‘Dan ustanka naroda Hrvatske’, ali je, nakon osamostaljenja Hrvatske, taj praznik ukinut i kao zamjena uveden Dan antifašističke borbe, hrvatski državni blagdan koji se slavi 22. lipnja u spomen na osnutak Prvoga sisačkog partizanskog odreda i početka organizirane antifašističke borbe u Hrvatskoj.
Srb: Žene pjevajući ometale govor Stjepana Mesića
Uz partizanski spomenik u Donjem Srbu gdje je u podne počeo program proslave Dana ustanka naroda Like, u organizaciji SNV-a i SABA-a, žene s hrvatskim barjacima, njih 15, za vrijeme govora bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, pjevale su domoljubne pjesme i tako ometale govornika.
Prosvjednice su se potom same udaljile sa skupa, bez prisile policije.
Saša Milošević je u ime SNV-a odmah reagirao rekavši da policija nije osigurala na vrijeme prijavljeno javno okupljanje.
General hrvatske vojske i saborski zastupnik Željko Glasnović napao je pak predsjednika Antifašističke lige Zorana Pusića ustvrdivši da je moralna nakaza, da svojim prisustvom na antifašističkom skupu veliča velikosrpsko-četničko-imperijalističku agresiju, a svojim djelovanjem brani da do hrvatskog naroda dođe istina. Također je rekao da je zbog te velikosrpske politike na ovim prostorima od 1912. do 1990-ih godina ubijeno 500 tisuća ljudi.
Komentirajući taj napad, Zoran Pusić je kazao da su Glasnovićeve riječi očigledna revizija povijesti te dodao da ni on osobno niti drugi sudionici antifašističkog skupa ne negiraju četničke zločine, u Lici i drugdje, ali i da je činjenica da su se ljudi digli na ustanak upravo zbog ustaških zločina koji su prethodili. Naglasio je i kako je iz 90-ih godina poznato tko je činio zločine u Hrvatskoj – četnici, paravojska i JNA, a ne antifašisti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
