“Svakodnevno osjetimo podrhtavanja. Većina stanovnika Markuševca ostala je bez krova nad glavom, mi koji smo ostali, živimo u oštećenim kućama i strahujemo, jer svaki novi potres znači i rizik za urušavanje objekta u kojem živimo. Nije nimalo ugodno.”, istaknula je za Narod.hr stanovnica Markuševca, Jelena Kranjec.
Na Veliki petak zagrebačko područje ponovno je osjetilo podrhtavanje. U 8 sati i 50 minuta, seizmografi Seizmološke službe zabilježili su potres magnitude 2.5 prema Richteru s epicentrom nedaleko Markuševca kojeg je i dan ranije u popodnevnim satima pogodio slab potres od 2,3 stupnja.
Kranjec je majka dvoje djece, od tri i devet godina te je istaknula da podrhtavanja tla osjete intenzivnije nego ostali stanovnici Zagreba.
“Još uvijek osjetimo podrhtavanja i svaki novi potres jedno je novo traumatično iskustvo, kako za djecu tako i za sve nas. Spavamo pored izlaznih vrata i čekamo novu tragediju. Pod velikim smo stresom i zabrinuti za sigurnost djece.”, rekla je Kranjec koja s obitelji živi na Markuševečkoj cesti u privatnoj kući na dva kata.
Opisala je i stanje kuće nakon najjačeg potresa zabilježenog 22. ožujka:
“Prizemlje nije puno oštećeno, na prvom katu je popucala žbuka i zidovi, dok je tavan teško oštećen, oba dimnjaka su se urušila, popadale su pločice i trebat će temeljitu renovaciju.”
“Svaki novi potres znači i rizik za urušavanje objekta u kojem živimo”
Najviše je razočarana reakcijom gradskih vlasti i odnosu prema stanovnicima čijim stambenim objektima prijeti urušavanje te su zbog vlastite sigurnosti s vrećicom stvari morali napustiti toplinu doma. Smatra da je ugrožene stanovnike, koje je uz pandemiju koronavirusa pogodio i potres, Zagreb trebao bolje zbrinuti.
“Gradska vlast nije reagirala kako treba. Još uvijek se ništa ne rješava niti se pomaže ljudima koji su najviše stradali u potresu. Danima su se ljudi snalazili i spavali po kombijima i autima ispred kuća, na hladnome. Obzirom i na pandemiju, nije adekvatno smjestiti sve te ljude u dom na Cvjetnom. Većina stanovnika Markuševca ostala je bez krova nad glavom, mi koji smo ostali, živimo u oštećenim kućama i strahujemo, jer svaki novi potres znači i rizik za urušavanje objekta u kojem živimo. Nije nimalo ugodno.”, ocjenjuje Kranjec, koja radi na Novoj TV u sektoru kostimografije.
Upitali smo ju i kako s djecom komunicira o potresu, mogu li razumjeti što se događa i prihvatiti upute odraslih:
“Panika i dalje traje. Kako vrijeme odmiče, objašnjavamo djeci da se to događa svugdje i da trebamo ostati pribrani i ne paničariti. No, djeca nisu svjesna potencijalnih gubitaka i posljedica, dok smo mi odrasli konstantno u strahu.”, istaknula je.
U redakciju portala Narod.hr i dalje se javlja veliki dio građana, stanovnika Markuševca, Čučerja i okolnih mjesta koji tvrde da im pomoć dolazi jako sporo, a njihovim domovima, oštećenima u snažnom potresu koji je pogodio zagrebačko područje, prijeti urušavanje. Tamošnji stanovnici su nezadovoljni su jer dugo čekaju statičare koji trebaju utvrditi mogu li se vratiti u svoje domove.
> (FOTO) Jako teško u Markuševcu, Prigorju i okolici gdje je bio epicenter potresa
Podsjetimo, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić proglasio je prirodnu nepogodu uzrokovanu potresom na području grada Zagreba.
“Grad Zagreb će objaviti javni poziv, kojim će obavijestiti oštećenike (fizičke i pravne osobe) na čijoj je imovini utvrđena šteta od prirodnih nepogoda da prijave štetu na imovini Gradskom povjerenstvu u pisanom obliku, na propisanom obrascu, a koji će biti objavljen na oglasnoj ploči i na web-stranicama Grada Zagreba”, priopćeno je iz Grada.
Isto je učinio i župan Zagrebačke županije Kožić te proglasio prirodnu nepogodu uzrokovanu jakim potresom, za šest općina i tri grada u Zagrebačkoj županiji – općinu Jakovlje, Luka, Klinča Sela, Orle, Križ i Stupnik te gradove Sveti Ivan Zelina, Sveta Nedelja i Velika Gorica.
Nakon županove Odluke, gradska i općinska povjerenstva za procjenu štete od prirodnih nepogoda dužna su odmah, a najkasnije u roku od 15 dana nakon donošenja Odluke, odnosno njezinih prvih posljedica, unijeti prve procjene štete u Registar šteta, ističe se u priopćenju. Grad/Općina je dužna unijeti konačnu procijenjenu štete u Registar šteta u roku od 50 dana od dana donošenje Odluke i dostaviti Županijskom povjerenstvu putem Registra šteta.
Ministar graditeljstva Predrag Štromar izvijestio je da se sa Svjetskom bankom razgovara o sufinanciranju sanacije dimnjaka na zgradama oštećenima u potresu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
