Starešina: EU će još jednom slijediti Washington, istodobno gunđajući protiv njega

Na simboličnoj razini trenutačni utjecaj pobjede Donalda Trumpa na američkim izborima možda se najbolje vidio ovih dana u Bakuu, glavnome gradu Azerbejdžana i središtu trgovine ruskim energentima zaobilazeći sankcije. Piše to Višnja Starešina za Lider.

Upravo je Baku, sa svim svojim specifičnostima, ovih dana bio domaćin velike UN-ove konferencije o klimatskim promjenama. Šefica Europske komisije Ursula von der Leyen otkazala je dolazak na sam dan američkih izbora. A kao nova uzdanica UN-ovih zelenih politika na konferenciji su po prvi put sudjelovali – afganistanski talibani.

EU bi mogla zamijeniti uvoz ruskog plina američkim

Čim se pokazalo da Donald Trump i republikanci dobivaju predsjedničke izbore, a izvjesno i kontrolu nad oba doma Kongresa, von der Leyen je poslala značajnu poruku budućoj administraciji. EU bi mogla zamijeniti uvoz ruskog ukapljenog plina (LNG) američkim. ‘Zašto ga ne zamijeniti američkim LNG-em, koji je za nas jeftiniji, i spušta cijene naše energije‘, upitala je von der Leyen.

Kao da je preko noći odjednom spoznala prednosti američkog LNG-a. Šaljući ujedno Trumpu važnu poruku o europskoj spremnosti na prilagodbu, uoči budućih pregovora o novim trgovinskim aranžmanima koji očekuju EU nakon što nova Trumpova administracija u siječnju preuzme dužnost.

Zelene politike stvar su prošlosti

Koliko se prije američkih izbora europska politička elita, kako na razini EU tako i na razini država članica, trudila širiti strahove od moguće Trumpove pobjede (kao da ona znači smak svijeta i kao da ovisi o europskim ili o hrvatskim biračima), toliko se poslije izbora trude ostaviti dojam spremnosti na suradnju s novom administracijom.

No, iza te spremnosti na prilagodbu, nažalost ne stoji vizija i koncepcija europske budućnosti, već upravo obrnuto. Nepostojanje vizije, koncepcije i političke snage za njihovu provedbu.

Zato će još jednom EU slijediti Washington, istodobno gunđajući protiv njega. Ovaj put to će biti iznimno izazovno, osobito na područjima energetske i obrambene politike, koje u velikoj mjeri određuju transatlantske odnose.

Želi li EU, odnosno države članice, održati partnerske transatlantske odnose, bez kojih su politički dezorijentirane, morat će prekinuti ovisnost o ruskoj nafti i plinu (što i nakon ruske invazije na Ukrajinu zaobilaze). Kao i ovisnost o Kini forsiranjem zelenih politika. Ma koliko ih talibani promovirali, zelene politike kakve smo do jučer poznavali stvar su prošlosti.

>Starešina: Trump donosi kraj globalističkih agendi u radikalnim oblicima

Trumpova administracija će inzistirati na brzini promjena

Uz to, Trumpova će administracija inzistirati na brzini promjena. Što je problem za spori i složeni EU sustav. Kao i za države članice. O brzini u provedbi politika svjedoči i proces ekspresnog popunjavanja predsjedničkog kabineta ljudima koji uživaju povjerenje izabranog predsjednika, dijele njegove političke stavove. Ali neprijeporno imaju i kompetencije za dužnosti na koje ih se imenuje. I već najavljuju svoje prve poteze.

Europa u ovom trenutku nema niti jednog državnika koji bi mogao preuzeti vodstvo. Na državnoj ili na EU razini. I barem donekle parirati izabranom predsjedniku Trumpu.

Budućnost NATO-a odnosno europske obrane jedan je od najvećih europskih strahova. Kao predsjednik SAD-a u prvome mandatu, Donald Trump volio je plašiti europske NATO partnere mogućnošću raspuštanja NATO-a, a to su i tijekom nedavne kampanje najavljivali neki njegovi suradnici. No ti su se strahovi pokazali i opet se pokazuju neosnovanima, osobito nakon izbora predanog zagovornika transatlantske suradnje senatora Marca Rubia za novog državnog tajnika.

Suočavanje s vlastitim slabostima

Ali izvjesno je da europske partnere očekuju vrlo čvrsti razgovori o povećanju proračunskih izdvajanja za obranu, preuzimanju više odgovornosti za vlastitu obranu, preuzimanju odgovornosti za poslijeratnu Ukrajinu, nakon dogovora o zamrzavanju sukoba u čijem će postizanju Europa ponovo biti nebitna. Po onome što se može zaključiti iz dosadašnjih imenovanja, SAD se ne povlače s globalne pozornice, ali mijenja način djelovanja. Kako bi rekao budući Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost i bivši pripadnik američkih ‘zelenih beretki‘ Michael Waltz, američki vojnici više ‘neće pucati tenkovima na ideju‘, kao u neuspješnim intervencijama u Iraku i Afganistanu. Osobito ne dok promotori Velikog kalifata osvajaju američka sveučilišta.

Ukratko, uz novu Trumpovu administraciju Europu očekuje ubrzano suočavanje s vlastitim slabostima. Može li to polučiti neko sadržajnije europsko buđenje? Možda u Njemačkoj, nakon izbora? Možda u Poljskoj? A možda će iznjedriti samo još nekoliko nevažnih Orbanovih replika u Europi, koja je sama sebi nepobjedivi neprijatelj.

Izvor: narod.hr