Šterc: Problemi odnosa Hrvata i Srba posljedica su političkog djelovanja ideoloških elita

Šterc
Foto: Fah, snimka zaslona; fotomontaža: Narod.hr

“Kolektivni antagonizam nije posljedica nekakvog kulturnog prenošenja na nove generacije nego da se naprosto radi o političkom djelovanju te da su problemi odnosa Hrvata i Srba prvenstveno posljedica takvog političkog djelovanja ideoloških elita, a ne posljedica nekakvog individualnog antagonizma između dvaju naroda”, istaknuo je u srijedu doc. dr. sc. Stjepan Šterc na drugom okruglom stolu Fakulteta hrvatskih studija i Zaklade Konrad Adenauer na temu oprost i pomirenja Hrvata i Srba u očima hrvatskih branitelja

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Istraživanje o spremnosti na pomirenje Hrvata i Srba: Slab pomak dok srpska strana ne prihvati odgovornost

Rezultati anketnog istraživanja pokazuju da 33% hrvatskih građana smatra da hrvatski branitelji imaju prevelika prava, 28,8 % građana smatra da krivicu za rat u istoj mjeri snose hrvatska i srpska strana, a 21, 3 % građana smatra kako je Domovinski rat neslavna epizoda u hrvatskoj povijesti u kojoj i hrvatska strana ima negativnu ulogu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U suorganizaciji Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Zaklade Konrad Adenauer (Konrad-Adenauer-Stiftung) i Franjevačkog instituta za kulturu mira 19. svibnja 2021. u Hrvatskom novinarskom domu održan je drugi okrugli stol u okviru serije panel rasprava zajedničkog naziva Kvaliteta međuljudskih i međunacionalnih odnosa – 20 godina nakon.

Na drugom okruglom stolu raspravljalo se o položaju braniteljske populacije u hrvatskom društvu. Sudionici okruglog stola bili su državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja doc. dr. sc. Špiro Janović, predstojnik Odjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija doc. dr. sc. Stjepan Šterc i prodekanica za karijerni razvoj i cjeloživotnu naobrazbu Fakulteta hrvatskih studija doc. dr. sc. Lovorka Brajković.

Pozdravne govore održali su koordinator projekta Zaklade Konrad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju Ivan Matanović i fra Bože Vuleta iz Franjevačkog instituta za kulturu mira iz Splita.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
šterc
Foto: Fakultet hrvatskih studija

Ivan Matanović je istaknuo kako Zaklada Konrad Adenauer temu nacionalnog i etničkog oprosta i pomirenja smatra jednom od najvažnijih tema za budućnost hrvatskoga društva te da je to razlog financijske i programske potpore koju Zaklada omogućila projektu. Istaknuo je kako se nada da će rezultati ovog projekta poslužiti u komunikaciji s Ministarstvom hrvatskih branitelja, ali isto tako i s Vladom Republike Hrvatske, te da će rezultati biti podloga za društvenu politiku nacionalnog i etičnog pomirenja.

Fra Bože Vuleta je naglasio da je intencija ovog okruglog stola kroz prikaz braniteljske žrtve te problema s kojima se branitelji susreću u poraću rad na izgradnja zdravog pamćenja koje će omogućiti proces pomirenja te koji će u konačnici rezultirati i izgradnjom zdravijega društva.

Prije panel rasprave prezentirani su rezultati anketnog istraživanja provedenog u prosincu 2019. godine, a kojim su se propitali stavovi i mišljenja građana Hrvatske relevantna za pomirenje Hrvata i Srba nakon Domovinskog rata. Naglasak je stavljen na pitanja vezana uz braniteljsku populaciju. Istraživanje je provedeno terenskom anketom licem u lice na 693 ispitanika reprezentativnih prema dobi, spolu, regiji i razini obrazovanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rezultate je prezentirao izv. prof. dr. sc. Ivan Balabanić s Odsjeka za sociologiju Fakulteta hrvatskih studija, a od rezultata je istaknuo kako 33% hrvatskih građana smatra da hrvatski branitelji imaju prevelika prava, kako skoro 30 % građana (28,8 %) smatra da krivicu za rat u istoj mjeri snose hrvatska i srpska strana te kako 21, 3 % građana smatra da je Domovinski rat neslavna epizoda u hrvatskoj povijesti u kojoj je i hrvatska strana imala negativnu ulogu.

Komentirajući rezultate istraživanja državni tajnik Ministarstva branitelja doc. Špiro Janović naglasio je da branitelji nisu homogena populacija. Kao prvo nisu homogena populacija u smislu grupnog identiteta, a drugo da nisu homogena populacija u smislu percepcije branitelja. Istaknuo je da branitelja ima 500.000 i da istraživanja pokazuju da najveći broj branitelja čine zadovoljni pojedinci koji su integrirani u društvo. Pojedinci koji su zaposleni i koji imaju svoje obitelji, koji u prosjeku imaju troje djece te koji su stupovi ovog društva. Ipak, istaknuo je da istraživanja pokazuju da među braniteljima postoji i jedan vrlo glasan segment koji je najviše čuje u javnosti, a da taj segment čine upravo oni branitelji koji su nezadovoljni i koji imaju osjećaj uskraćenosti.

Doc. dr. sc. Stjepan Šterc istaknuo je da kako se on kroz svoje iskustvo rada na procesu pomirenja Hrvata i Srba uvjerio da na individualnoj razini nema antagonizma između Hrvata i Srba koji postoji na kolektivnoj razini. Iz toga zaključuje da kolektivni antagonizam nije posljedica nekakvog kulturnog prenošenja na nove generacije nego da se naprosto radi o političkom djelovanju te da su problemi odnosa Hrvata i Srba prvenstveno posljedica takvog političkog djelovanja ideoloških elita, a ne posljedica nekakvog individualnog antagonizma između dvaju naroda.

Doc. dr. sc. Lovorka Brajković istaknula je kako su se problemi hrvatskih branitelja, a posebice onih oboljelih od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), izrazito izvulgalizirali u javnom prostoru i to do te mjere da je čak jedna osoba u jednom od saziva Vlade RH rekla za PTSP izjavila da se radi o socijalnoj i političkoj kategoriji. Naglasila važnost obrazovnog kurikuluma za koji smatra da može djelomično korigirati devijacije koje trenutno postoje po pitanju javne percepcije branitelja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Video zapis prezentacije rezultata i okruglog stola mogu se pogledati putem Facebook poveznice https://www.facebook.com/kas.zagreb/videos/612663413436259

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.