Na sjednici Vlade predstavljena je nova mjera zapošljavanja pod nazivom ‘Biram Hrvatsku’. Svi oni koji se iz Europske unije odluče vratiti u Hrvatsku i otvoriti vlastiti posao moći će uz mjeru samozapošljavanja od 150.000 kuna dobiti i dodatnih 50.000 za povratak. A svi oni koji pak, unutar države žele preseliti poslovanje iz razvijenih u manje razvijene krajeve, dobit će dodatni iznos od 25.000 kuna za preseljenje. O mjerama, koje će se moći koristiti od siječnja iduće godine za HRT su govorili Damir Zorić, glavni direktor HUP-a i demograf Stjepan Šterc.
“Svaki čovjek koji se vrati i pokrene posao u Hrvatskoj je dragocjen i dobro je došao”
Zorić je rekao da se mjera samozapošljavanja može pokazati dobra, ali da neće uspjeti u svim slučajevima.
– Treba razmisliti kako su danas ugledni poduzetnici počeli i jesu li imali 200.000 bespovratnih sredstava. Vjerujem da mnogi nisu imali. Imali su višestruko manje iznose i mnogi od njih su uspjeli. Kakav učinak će imati u demografskom smislu, to mi je teže za reći, ali svaki čovjek koji se vrati i pokrene posao u Hrvatskoj je dragocjen i dobro je došao, istaknuo je.
Dodao je kako bi se uz tu mjeru trebao dodati i niz drugih mjera.
– Najbolje bi bilo da se pokrene što je moguće više investicija i otvori što je moguće više poslovnih prilika. Tada bi se ljudi sami vraćali i tražili priliku za bolji život. Potrebne su, dakle, tri mjere: zaustaviti iseljavanje, omogućiti povratak i oblikovati imigracijsku politiku, rekao je Zorić, te je podsjetio kako su se mediji ne tako davno rugali sada pokojnom don Anti Bakoviću, koji je upozoravao na to da Hrvatske izumire.
Negiranje znanstvenog pristupa
Stjepan Šterc, demograf, rekao je kako nije dosad osjetio ovakvu razinu negiranja znanstvenog pristupa kao što se čini sad s političke sfere.
– Puno smo puta govorili da se ova priča mora temeljiti na irskom modelu. Nisu oni rekli svojima da se vrate u Irsku i da će im nešto dati, već su napravili model po kojem su shvatili da im je lakše poslovati u Irskoj nego u drugoj zemlji. A između ostalog to je rađeno kroz poticajni model poreznog sustava, oslobađajući svaku investiciju 10 godina poreza na dobit. To bi trebalo vrijediti i za hrvatsko iseljeništvo i sve one koji misle poslovati u izvangradskim, napuštenim prostorima, rekao je.
Istaknuo je da su političari svjesni situacije, negativnih trendova, parametara i uvjetovanosti koje su vezane za to – ugrožavanje temeljnih sustava države.
– Samo što je u političkom sustavu sve drugo važnije nego to. I taj poziv ‘Biram Hrvatsku’ bi trebalo uputiti njima. Birajte konačno Hrvatsku jer izbor Hrvatske s kojom upravljate bi trebao biti ispred stranačkog, partijskog, interesnog i kadrovskog izbora, naglasio je Šterc.
Razlozi iseljavanja – nezadovoljstvo upravljanja Hrvatskom
Dodao je i da razlozi iseljavanja nisu financijski ili radni već nezadovoljstvo upravljanjem Hrvatskom.
– Mladi to više ne mogu gledati. Dominantni odgovori su bili da prihvaćaju izazove u drugim zemljama, pa čak i one koji nisu odgovarajući njihovoj razini obrazovanja, jer ulaze u uređeni sustav, istaknuo je, dodavši da je izrazito bitno prvo razraditi modele koji će poticati ostanak ljudi u Hrvatskoj.
– 4.500 ljudi koliko ih Vlada namjerava vratiti ovom mjerom je zanemarivo u odnosu na brojku onih koji su se iselili iz Hrvatske i zanemarivo u odnosu na brojku onih koji će se vrlo vjerojatno iseliti iz Hrvatske. To bi trebao biti strateški problem broj jedan jer je to pitanje nacionalnog opstanka i razvoja zemlje. Ovom problemu treba se pristupiti na dva načina: 1. klasičnom demografskom politikom, a to je poticanje rađanja i 2. selektivnom imigracijskom politikom, što znači privući hrvatsko iseljeništvo koje živi izvan Hrvatske na povratak. Tu smo u dobrom položaju jer nas ima više u iseljeništvu nego u Hrvatskoj. Kroz taj model selektivne imigracijske politike u pravilu doseljavaju mlade obitelji s djecom, a time odmah počinje revitalizacija. Potrebno je također stimulirati doseljavanje u male sredine. Potrebno nam je nekoliko strateških odluka koje treba donijeti politika – istaknuo je Šterc.
Irski model
Zorić je rekao da demografski problem ne nastaje preko noći, ali da ga se ne može ni riješiti u kratkom roku.
– Postoji irski model i iz njega se može dosta toga primijeniti. Postoji portugalski, izraelski model. Modela ima, treba se ugledati na države koje su prošle ono što mi sada prolazimo. Mi možemo puno naučiti od njih, treba zasukati rukave, raspodijeliti poslove i primiti se posla. Znamo da nam je svaki čovjek bitan.
Zorić je istaknu kako gubimo proizvođače i gubimo potrošače.
Problem radne snage
– Hrvatska već sada uvozi radnu snagu. Mi smo u 2020. izdali 40.000 radnih dozvola za strance, u 2019. – 10.000, a u 2021. gotovo 70.000 radnih dozvola. Najviše njih je iz BiH – 30.000, i drugih susjednih zemalja, poput Kosava i Albanije, te Ukrajine, ali imamo i po par tisuća iz dalekih azijskih zemalja. Ljudi dolaze raditi, najviše u građevinu i turizam, ali ima ih i u transportu i poljoprivredi, trgovini, rekao je dodavši da Hrvatskoj trebaju i visoko obrazovani, te da se trebaju formirati politike kako njih privući. Hrvatska sveučilišta bi se trebala angažirati oko privlačenja stranaca.
– Mi stariji često nastojimo mijenjati mlađe generacije prema svojim modelima razmišljanja. Djelom nam to uspijeva jer mi upravljamo općim dobrima. Mislim da bi trebali pustiti mlade da mijenjaju nas, jer su njihovi pogledi daleko drugačiji. Njihovi pogledi su i zeleni i digitalni, dok stariji nisu marili za to, rekao je Zorić.
Šterc se osvrnuo i pandemiju.
– Smrtnost u prošlom mjesecu u vrijeme virusne krize u zadnjih sedam godina, bila je tek 14 mjesečna po visini smrtnosti u Hrvatskoj. Mi smo se naviknuli na smrtnost. Godina 2017. je bila takva da je trebala sve zapanjiti, rekao je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
