Kakvo će stajalište europske države zauzeti o arbitraži hrvatsko-slovenske granice? Zašto je sud nastavio s radom nakon slovenskog pokušaja namiještanja arbitraže? Kako spriječiti incidente u jeku turističke sezone? pitanje su bila postavljena gostima emisije Otvoreno na HRT-u, a gostovali su: Smiljana Knez – slovenska veleposlanica u Hrvatskoj, Davor Ivo Stier – saborski zastupnik HDZ-a, bivši potpredsjednik Vlade, Peđa Grbin – saborski zastupnik SDP-a, Giovanni Sponza – predsjednik Kluba zastupnika IDS-a, Danilo Latin – ribar iz Savudrije.
Jako pozdravljamo stajalište Europske komisije koja se stavlja na stranu međunarodnog prava. Slovenija će se suzdržati od incidenata i to isto očekuje od Hrvatske, kazala je Smiljana Knez. Dodala je da očekuje dijalog.
Voditelj ju je potom pitao je li razgovor slovenskog suca Sekoleca i Simone Drenik iz slovenskog Ministarstva vajnskih poslova, koji je kompromitirao arbitražu, primjer tog međunarodnog prava.
Arbitražni sud se time bavio u novom sastavu. On je sastavljen od vrhunskih međunarodnih pravnika i mislim da ga stvarno treba poštovati. Nije na Sloveniji ni na Hrvatskoj da ocjenjuje kakvu težinu imaju određeni postupci, kazala je Knez.
Dodala je kako je na prvi pogled jasno da u ovom postupku nema pobjednika.
Nije na Arbitražnom sudu da procjenjuje je li on kršio ili nije kršio postupak i je li on bio kontaminiran, nadovezao se Davor Ivo Stier. Istaknuo je kako sada nitko Hrvatsku ne može prisiliti na implementaciju odluke, ali isto tako smatra da je dijalog potreban. U Hrvatskoj postoji konsenzus i to je ono što daje snagu vanjsko-političkoj poziciji RH, dodao je.
Ovo što smo čuli od Europske komisije nije dobro za Hrvatsku, ali nije ni toliko katastrofalno, smatra Peđa Grbin. Kazao je da, bez obzira na to što je arbitražni postupak bio kompromitiran, Slovenija u ovom sporu nije uspjela. Slovenija, od svih onih zahtjeva koje je postavila, nije uspjela gotovo niti u jednom, osim u onome što se tiče granice na moru u zaljevu. Bez obzira na sve što su radili, uspjeh nisu ostvarili, rekao je.
Grbin je kazao i to kako je teza koju zastupa Slovenija smiješna jer bi isto tako Bjelorusija mogla sutra doći u Latviju i zatražiti svoj dio mora u Riškom zaljevu i reći da je za vrijeme Sovjetskog saveza imala pristup otvorenom moru.
Slovenija, s obzirom na inicijalne zahtjeve u ovom postupku, definitivno nije dobro prošla, kazao je Giovanni Sponza. On, kao i Knez, smatra da u ovom procesu nitko ne pobjeđuje. Kazao je kako dijalog nema alternativu i da treba gledati rješenja koja idu u obostranu korist. Ipak, jednu razinu kompromisa trebat će učiniti, smatra.
Treba imati na umu kako olaškati život ljudima uz granicu. Poznavajući njihov mentalitet, s jedne i druge strane, očekujem da će sve teći normalno, kazao je.
Vanjska politika Slovenije prema Hrvatskoj uvijek ide na kartu ucjenjivanja, kazao je Danilo Latin. Istaknuo je kako je na sam dan čitanja odluke Arbitražnog suda policijski gliser Republike Slovenije prešao crtu razgraničenja sredinom Tršćanskog zaljeva.
To je još jedan primjer manipulacije slovenske strane javnim mnijenjem. Uvijek se apostrofira Piranski zaljev, a svi događaji odvijaju se u Tršćanskom zaljevu. Zbog odsutnosti hrvatske diplomacije i informiranja javnosti, percipira se da se sve događa u Savudrijskoj vali, tvrdi Latin. To nije istina, rekao je.
Napomenuo je kako je Badinterova komisija rekla da će granice novonastalih država na teritoriju bivše SFRJ odrediti po granicama bivših socijalističkih republika. Pita se zašto se od toga odstupilo. Rekao je da je on prvi za dijalog i da žali zbog svake intervencije policije na moru.
Cijelu emisiju pogledajte ovdje:
