Što je BDP i kako će njegov pad utjecati na Hrvate?

Foto: Fah

Pandemija COVID-19 svjetska je kriza za javnozdravstvene sustave, a mjere uvedene u svrhu sprječavanja širenja virusa bez presedana su u suvremenoj povijesti i imaju značajne ekonomske posljedice za potrošače, gospodarstvo i ekonomiju u cijelosti.

Zbog epidemije koronavirusa i Hrvatska će u ovoj godini zabilježiti pad ekonomske aktivnosti.

Makroekonomisti koji su sudjelovali u anketi Jutarnjeg lista očekuju da će BDP u prvom tromjesečju na godišnjoj razini u prosjeku rasti oko 0,3 posto, dok veliki pad BDP-a slijedi u drugom tromjesečju, koje je najviše bilo pogođeno koronakrizom.

Hrvoje Dolenec, glavni ekonomist Zagrebačke banke, najoptimističniji je kada je riječ o prvom tromjesečju i očekuje rast od jedan posto. Usprkos zatvaranju ekonomije, smatra da je ostvaren blagi pozitivni rezultat zahvaljujući građevinarstvu i trgovini. Zabranom putovanja osobito je pogođen turizam, ali Dolenec napominje da je doprinos tog sektora BDP-u u prva tri mjeseca “najmanji u odnosu na ostala tromjesečja godine”. Dodaje za novac.jutarnji.hr kako nije bilo ni velikog pada dohotka stanovništva te da je nezaposlenost u ožujku još uvijek bila ispod razine u istome mjesecu lani.

– Veliki pad BDP-a bit će stoga vidljiv tek u drugom tromjesečju – kaže Dolenec.

Iako su mjere popustile, gospodarska aktivnost nije znatnije povećana

Hrvatsko gospodarstvo teško je pogođeno. Ključna institucija u očuvanju gospodarske i monetarne stabilnosti je Hrvatska narodna banka (HNB). Vladina procjena je da će pad BDP-a biti 9,4 posto, a rupa u proračunu 24 milijarde.

“To je realan scenarij u ovom trenutku, ako ne bude drugog vala lockdowna ekonomije”, kaže guverner HNB-a Boris Vujčić za dnevnik.hr i dodaje da u slučaju drugog tzv. lock downa možemo očekivati duplanje ovih cifri.

“Sami smo zatvorili velik dio ekonomije i izazvali pad BDP-a u drugom kvartalu. Situacija će biti bolja nego što je u Europskoj uniji i eurozoni. To je naša procjena, bit ćemo oko nule, dok je u tim zemljama već u prvom kvartalu bio značajan pad. U travnju će biti ogroman pad BDP-a, a drugo se ne može očekivati”, rekao je Vujčić.

Što je BDP?

BDP je skraćenica od bruto domaći proizvod. To je ukupna vrijednost proizvoda i usluga stvorenih unutar granica jedne zemlje u godinu dana. Prevedeno: BDP predstavlja bilo gospodarstva zemlje. Ako zemlja proizvodi, BDP raste. Zbog porasta BDP-a, rastu zaposlenost i plaće pa ljudi imaju veći dohodak i više troše. U situacijama kad BDP pada, zemlja prolazi kroz recesiju, ljudi imaju manje novca i manje troše odnosno kupuju manje proizvoda.

BDP po glavi stanovnika ili per capita je ukupan BDP zemlje podijeljen s brojem stanovnika. U Hrvatskoj BDP po stanovniku iznosi oko 11 tisuća dolara, a u Njemačkoj 41 tisuću dolara. Prosječni Nijemac ima na raspolaganju više novca od Hrvata što mu omogućava i veću kvalitetu života, piše Jutarnji list.

Po procjeni Vlade, predviđen je pad BDP-a od 9,4 posto, dok bi u 2021. trebao uslijediti oporavak po stopi od 6,1 posto.

Temeljna pretpostavka na kojoj se bazira takav scenarij je da će glavni udar na domaće, ali i globalno gospodarstvo biti kratkotrajne naravi. Očekuje se da će proračun opće države zabilježiti manjak od 6,8 posto BDP-a ili 24,8 milijardi kuna u 2020., a u 2021. godini projicirano je smanjenje manjka proračuna opće države na 2,4 posto BDP-a.

Vlada računa da će uvođenje potpore HZZ-a za očuvanje radnih mjesta znatno ublažiti utjecaj šoka na zaposlenost te se na razini cijele 2020. očekuje pad broja zaposlenih od 3,3 posto, dok će prosječna anketna stopa nezaposlenosti u 2020. iznositi 9,5 posto, a 9 posto 2021. godine.

Posljedica svega toga bit će manji raspoloživi dohodak, pad povjerenja potrošača i manja osobna potrošnja.

“Čak i ako oporavak krene krajem trećeg tromjesečja, gubitke iz drugog i trećeg tromjesečja bit će teško nadoknaditi”, upozoravaju makroekonomisti Raiffeisena.

Neizbježan proračunski manjak i rast javnoga duga

Proljeće je više-manje izgubljeno za najveći dio ekonomije, kako hrvatske tako i svjetske, no nešto bolji rezultati mogući su u ljetnim mjesecima, pogotovo ako europske zemlje relativno usklađeno počnu popuštati mjere zaštite, što se izgleda i događa, prognozira Lider.

Predsezonu Hrvatska može zaboraviti, ali kasnije ljeto, kolovoz i rujan, mogli bi eventualno spasiti barem dio sezone, možda čak i listopad ako vrijeme bude povoljno. Jednako je izvjesno da će BDP u drugom kvartalu pasti u visokim postocima. Sve se misli sada okreću ljetu od kojeg mnogi imaju velika očekivanja.

Novonastala situacija velik je izazov i za fiskalnu politiku, budući da će se manje novca slijevati u državnu blagajnu, dok će potrošnja porasti. Stoga je, napominju u Raiffeisenu, neizbježan proračunski manjak i rast javnoga duga.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr