U Zagrebu se, odlukom gradske vlasti iz redova Možemo, počeo primjenjivati novi model odvoza otpada koji je naišao na niz oštrih kritika.
Ono što je posebno važno jest činjenica da Grad Zagreb uopće nema sortirnicu otpada.
> Pročitajte što nam je Zagrebački holding odgovorio na najvažnija pitanja o plavim vrećicama
> Dobrović o novom sustavu odvoza otpada: ‘Tomašević uopće nema svijest o potrebi nadopune sustava sortirnicom umjesto da plaća tu uslugu’
“Sve se to moglo ići po fazama po četvrtima kroz godinu dana. 16 mjeseci na vlasti nemamo sortirnice ni dalje. Bez sortirnice, to je kao da imamo veliki auto koji guramo”, rekao je nedavno bivši ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović, predsjednik kluba Domovinskog pokreta u Skupštini Grada Zagreba za HRT.
S bivšim ministrom zaštite okoliša Dobrovićem slaže se i još jedna bivša ministrica tog resora – Mirela Holy. Ona je također istaknula da ono što radi trenutna zagrebačka vlast nije “nikakav novi model gospodarenja otpadom” jer u Zagrebu niti ne postoji nikakav model gospodarenja otpad iz razloga što “nemamo infrastrukturu u kojoj bi mi mogli gospodariti svim frakcijama otpada”.
> Pršte kritike, a Tomašević hvali novi sustav odvoza otpada: Centar izgleda kao drugi grad!
> Tomašević građane tjera odvajati biootpad, a Zagreb nema kompostanu: Dobrović – Bez sortirnice, to je kao da imamo veliki auto koji guramo
> Eko udruge optužuju “političkog ekologa” Tomaševića: Čistoća noću dovozi biootpad na Jakuševac
Zabrinjavajuća činjenica da Zagreb uopće nema sortirnicu otpada niti da se vodi adekvatna briga o sortirnici i kompostiranju, povod je da donesemo nekoliko podataka o tome.
Otpad nije smeće, razlikuje se od smeća upravo po tome što se iz njega mogu iskoristiti tvari i energija koji se mogu upotrijebiti u istom ili nekom novom proizvodnom procesu pod uvjetom da su odvojeno sakupljeni. Pod pojmom smeće smatra se otpad kojim se neprimjereno ili pogrešno rukuje. Miješanjem različitih vrsta otpada nastaje smeće i ono završava na odlagalištima, a često se odbacuje u prirodu stvarajući divlje deponije, piše stranica Ekootoci.
Postali smo ovisni o materijalnim stvarima koje nam olakšavaju svakodnevni život. Čim nam te iste stvari postanu nepotrebne, lako ih se odričemo, zamjenjujemo novima te, nažalost, većina njih završava odbačena u prirodu kao otpad. Takvim neodgovornim ponašanjem ugrožavamo naš okoliš. Najčešće ne znamo koliko se vrijednih sirovina skriva u odbačenom otpadu.
Pravilno odvajanje otpada
Početak sortiranja započinje u našim domovima primarnom selekcijom, međutim i nakon primarne selekcije velike količine otpada, koje se mogu reciklirati, dolaze pomiješane (vrlo često plastika, papir, manji metalni predmeti, itd.). Riječ je o korisnim materijalima pa se navedene vrste otpada u sortirnicama dodatno sortiraju, baliraju i predaju na daljnju uporabu. Pravilno odvajanje otpada na mjestu njegovog nastanka (primarna selekcija u našim domovima) omogućuje lakšu i efikasniju reciklažu korisnog otpada i njegovu preradu u nove proizvode čime bitno utječemo na očuvanje okoliša.
> Ljupka Gojić Mikić objavila fotografije Zagreba u otpadu i podsjetila na Tomaševićevu samohvalu
>Većina Zagrepčana i dalje zbunjena oko Tomaševićevog modela razvrstavanja smeća
> Bloger objavio snimku pražnjenja podzemnih spremnika u Zagrebu: Za ovo treba dva kamiona i pet radnika?!
Što je sortirnica i koji je cilj postojanja sortirnice?
Sortirnica je posebno izgrađen prostor namijenjen razdvajanju otpada. Ona čini važan dio sustava gospodarenja otpadom, s obzirom da se sortiranjem odvojeno prikupljenog otpada povećava kvaliteta i vrijednost odvojeno prikupljenih korisnih sirovina iz otpada, a time i plasman tih sirovina na tržište. Temelj za rad sortirnice uspješno je uspostavljen sustav selektivnog prikupljanja otpada putem različitih vrsta spremnika za odvojeno prikupljanje otpada.
Cilj je sortiranja dobivanje što čišćih i kvalitetnijih frakcija odvojeno prikupljenog otpada te uklanjanje nečistoća uslijed (ne)namjernih pogrešaka građana koji (ne)savjesno razdvajaju otpad. Dakle, tu se provodi selektivno sortiranje izdvojeno dopremljenog otpada, s ciljem da se dobije što više frakcija prikladnih za reciklažu i ponovno korištenje (npr. različite vrste plastike, PET, po bojama, PEHD, polipropilen, polistiren, papir, karton, metali). Cilj je tehnološkog procesa sortiranja dobivanje što je moguće kvalitetnijih frakcija plastike, papira, kartona i metala.
Zašto odvojeno sakupljeni otpad treba još dodatno sortirati?
Na taj se način dodatno odstranjuju nečistoće kojih i u odvojeno sakupljenom otpadu uvijek ima, a poprave se i nenamjerne greške u sortiranju koje su napravili građani. Plastični materijali razdvoje se dodatno po vrstama, papir se odvoji od kartona. Dobije se dovoljno čista sirovina za daljnju preradu.
Može se postaviti i pitanje zašto se uopće odvojeno sakuplja, ako se opet sortira. Odgovor je jednostavan: ono što se sakupi u jednoj kanti, pogotovo ako je zagađeno biootpadom, nikad ne može biti dovoljno čisto. Papir uprljan, na primjer, sokom od rajčice nije pogodan za daljnju preradu. Stoga je jako važno da naučimo odvajati čisti otpad jer samo je čisti otpad pogodan za daljnju reciklažu.
Dobrović: Kamo se ide s odvojeno prikupljenom plastikom?
“Gospodarenje otpadom koliko god zvučalo trivijalno, zapravo je jako složeno. Mijenjati nešto na način da se to poboljšava, diže stupanj reciklaže, da se ljudi i njihova volja angažiraju, da se mijenja način naplate – to se može uz naravno vrlo pažljivu pripremu. Ono što smo mogli vidjeti od ove gradske vlasti, ovih petnaest, šesnaest mjeseci – da te pripreme nema. Međutim, ne samo da nema pripreme nego oni nemaju ni svijest da je nekakva priprema potrebna.” – rekao je Dobrović nedavno u Press klubu Tihomira Dujmovića na Z1 televiziji.
> Inspekcija privremeno zaustavila primanje biootpada u kompostanu na Jakuševcu: Evo što je Tomašević obećavao
Temeljno je pitanje oko sortirnica i kompostiranje – kamo ćemo s odvojeno prikupljenim materijalom. Oni za to nemaju odgovor niti ih to brine. Ne razumijem, izgleda da je ovo samo projekt koji se tiče odvojenog prikupljanja, a ne gospodarenja otpadom. Boje vrećica, izgled bokseva (dižu li se ili spuštaju)… Ali sustav kao cjelina koja mora funkcionirati, dati neki rezultat u interesu grada i građana – to ne”, kaže Dobrović.
Napomenuo je da kada bi došao dobar gospodarstvenik u poziciju da upravlja velikim sustavom i vidio gdje su troškovi – onda bi prvo vidio da već sada odvojena prikupljena plastika stvara trošak u iznosu od blizu 30 milijuna kuna godišnje.
“Laički rečeno; građani i sada odvojeno prikupljaju (papir i plastiku), kamo se ide s tom odvojeno prikupljenom plastikom? Zagreb nema vlastitu sortirnicu. S plastikom je teže nego s papirom. Morate imati sortirnicu u kojoj podižete vrijednosti. Zagreb se oslanja na vanjskog pružitelja te usluge koja košta 1800 kuna po toni. Ako dođe netko novi koji želi bolje upravljati, onda bi prvotno rekao kako da to promijenimo. Promjena je ta da Zagreb sagradi sortirnicu. Sortirnica takvog kapaciteta ne košta puno više od 30 milijuna kuna. To znači da je povrat gotovo samo godinu dana, povrat investicije.
“Možemo nema svijest o potrebi sortirnice”
Vi iz tih 15 tisuća tona odvojene prikupljene plastike možete generirati barem polovicu nečega što itekako možete prodati, pogotovo u današnje vrijeme skupe energije. I sada znajući da je naš gradonačelnik predavač za održivi razvoj, svašta nešto, zelena tranzicija, puno tih epiteta, svega sjajnoga – u realizaciji imamo ovo. Pitao sam u Skupštini već je nekoliko točaka bilo o tome, bila je zadnja prije deset dana, oni nemaju svijesti o potrebi nadopune sustava sortirnicom, kompostiranjem”, upozorava Dobrović.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
