Od jučer svi raspravljaju o tome kako je Vlada na telefonskoj sjednici s popisa trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa ‘skinula’ osam tvrtki, za koje se predviđa privatizacija – Podravku, ACI, Končar-elektroindustriju, Petrokemiju, Croatia Airlines, Luku Rijeka, Croatia banka te Croatia osiguranje.
No mnogi i ne znaju kako je odlučeno koja su strateška trgovačka društva od posebnog interesa. Naime, Vlada Republike Hrvatske je još 2013. godine temeljem članka 17. stavak 1. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske donijela Odluku o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za republiku Hrvatsku.
Kao trgovačka društva i druge pravne osobe od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku definirana su ona u kojima Republika Hrvatska kao dioničar ili udjeličar, osim gospodarskih, ostvaruje i strateške ciljeve: zakonsko i učinkovito ostvarivanje prenesenih javnih ovlasti, sigurnost, osiguranje zdravlja, važne infrastrukture, neometanu opskrbu stanovništva i poslovnih subjekata, te osiguranje gospodarskih službi u interesu građana i države, a koja prihode ostvaruju na temelju dodijeljenih javnih ovlasti u kojima država sudjeluje u određivanju cijene proizvoda i usluga.
Kao trgovačka društva i druge pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku definirana su ona u kojima Republika Hrvatska ima većinski udio, a koja nisu infrastrukturna, energetska i sl., trebaju restrukturiranje, dokapitalizaciju, ili privatizaciju u cijelosti ili u dijelu, a koja dosežu visoku dodanu vrijednost i dobit.
Kao trgovačka društva i druge pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku definirana su i ona čije dionice kotiraju na uređenom tržištu kapitala, a u kojima Republika Hrvatska ima ukupno vlasništvo manje od 50%, te u njima Republika Hrvatska pokušava doseći primarno gospodarske ciljeve i to najčešće zajedno s drugim, tj. privatnim investitorima, i to pod istim uvjetima kao i ostali investitori, vođena istim interesom.
Tko je završio na popisu?
Od 2013. godine, na popisu se nalazilo 59 tvrtki. 27 je tvrtki i drugih pravnih osoba koje su od strateškog interesa za državu, među njima i četiri tvrtke koncesionari autocesta (HAC, Autocesta Zagreb-Macelj, Autocesta Rijeka-Zagreb i Bina-Istra), Hrvatske ceste, dvije željezničke tvrtke – HŽ Infrastruktura i HŽ Putnički prijevoz, potom HEP, Janaf, Plinacro i Podzemno skladište plina, Hrvatske šume, Hrvatska lutrija, Hrvatske vode, Plovput, Odašiljači i veze, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, Hrvatski operator tržišta energije, Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata, Agencija za komercijalnu djelatnost, Agencija Alan, Pomorski centar za elektroniku, kao i Središnje klirinško depozitarno društvo, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Financijska agencija i Centar za restrukturiranje i prodaju.
U skupini trgovačkih društava od posebnog interesa u kojima država ima većinski udio je bilo 26 tvrtki, između ostalog: ACI, Croatia Airlines, Jadrolinija, luke Rijeka i Vukovar, sedam zračnih luka (Zagreb, Osijek, Pula, Rijeka, Zadar, Split i Dubrovnik), Imunološki zavod, Narodne novine, Hrvatska brodogradnja – Jadranbrod, Zrakoplovno-tehnički centar, Brodarski institut, Hrvatska pošta, Croatia banka, Croatia osiguranje, Hrvatska poštanska banka, HŽ Cargo, APIS IT, Park Prevlaka, Brijuni rivijera i Club Adriatic.
A od posebnog je interesa smatrano i šest tvrtki u kojima država ima manje od 50 posto vlasništva i čije dionice kotiraju na burzi: Ina, Končar Elektroinudstrija, Petrokemija, Podravka, Đuro Đaković Holding i Sunčani Hvar.
