Mrežni popis Spomen-područja Jasenovac pun je nepravilnosti što je pokazano u više članaka (Pouzdanost, popunjenost i samodosljednost ‘Poimeničnog popisa žrtava KCL Jasenovac 1941.-1945.’, Istraživanje pokazalo – popis žrtava u Jasenovcu nije vjerodostojan!, ‘Poimenični popisa žrtava KCL Jasenovac 1941.-1945.’ i njegovo nepodudaranje s izvorišnim dokumentima, Kolika je cijena nepravilnosti popisa jasenovačkih žrtava? i Skriva li Slavko Goldstein namjerno istinu ili nije dovoljno sposoban za njezino otkrivanje?). Jedan od prvih članaka koji je ozbiljnije ukazao na neke od postojećih nepravilnosti u popisu je onaj u 559. broju Hrvatskog tjednika gdje se opisuje oko 14.000 „kloniranih“ zapisa osoba. Zbog tog nedostatka ili krivotvorine, stranica s mrežnim popisom u travnju ove godine nije bila dostupna da bi s danom 1. lipnja bila uklonjena većina „kloniranih“ zapisa. Budući da je kod mnogih to izazvalo sumnju i nevjericu, a pojedinci kao primjerice Slavko Goldstein su otišli i tako daleko da kažu da se osim nekoliko manjih nisu dogodile nikakve druge promjene te su javno pozivali na ispriku zbog uvreda, u ovom članku podrobnije objašnjavamo što se sve može zaključiti na temelju dostupnih podataka o promjeni mrežnog popisa koja se dogodila 1. lipnja 2015. godine. Podrobnije podatke o mrežnom jasenovačkom popisu možemo podastrijeti javnosti zahvaljujući računalnoj tehnologiji koja nam u njegovoj obradi pruža nedvosmisleno točne podatke.

Da se mrežni popis jasenovačkih žrtava s vremenom mijenjao, nedvosmisleno se može dokazati korištenjem javno dostupnih nezavisnih arhiva internetskih stranica kao što je objašnjeno u jednom od prethodnih izdanja Hrvatskog tjednika (br. 581). S ciljem objašnjavanja lipanjskih događaja u ovom će se članku koristiti samo pet inačica mrežnog popisa jasenovačkih žrtava. Prve četiri od njih se odnose na ručno skinute inačice nastale 2011., 2012., 2013. i 2014. godine i njih je na korištenje dao gospodin Josip Kljaković Šantić. Peta inačica je programski skinuta inačica nastala nakon lipnja 2015. godine. Ako se u svakoj od tih inačica pregledaju svi zapisi i ako se prebroji „klonirane“, odnosno one koji su u po svim poljima jednaki nekom od prethodnih zapisa, onda je u spomenutim inačicama popisa broj kloniranih zapisa redom 21.715 (2011.), 24.951 (2012.), 27.763 (2013.), 24.963 (2014.) i 2.334 (2015., nakon 1. lipnja). Ovdje odmah valja zapaziti barem dvije stvari. Prva stvar je da se za 2014. godinu dobiva broj od 24.963 klonirana zapisa što je značajno više od spomenutih 14.000. Druga stvar je da je i u inačici nastaloj nakon 1. lipnja 2015. godine moguće prebrojati još uvijek značajan broj kloniranih zapisa.

Jedan dio objašnjenja ovako velikog broja kloniranih zapisa moguće je pronaći u samoj pozadinskoj programskoj logici korištenoj za prikazivanje stranica popisa žrtava. Ako se u internetskim arhivama pogledaju prethodne inačice stranice s popisom žrtava, moguće je vidjeti da nisu sortirane deterministički. Sortiranje po prezimenu je doduše izvršeno, ali za osobe s istim prezimenom nije izvršeno sortiranje po imenu pa su tako u različitim inačicama te osobe različito poredane. Opet valja naglasiti da ovo nije pretpostavka, već čvrsta i opažena činjenica koju svatko s pristupom Internetu može i sam provjeriti. Jedna od posljedica koju je nedeterminističko sortiranje moglo imati je greška u straničenju (engl. paging), odnosno moglo se dogoditi da ako se više puta učita primjerice peta stranica popisa, ona ne će uvijek izgledati isto. To je kao da se prelistava knjiga, ali povratkom na neku od prethodnih stranica, sadržaj će biti izmijenjen tako što će imati dijelove koji bi trebali biti na prethodnoj ili na sljedećoj stranici. Je li to bilo namjerno ili slučajno nije tema ovog članka. U svakom slučaju je zabrinjavajuće da je mrežni popis četiri ili više godina bio tehnički neispravan. No, opisanom neispravnošću programa ne mogu se objasniti slučajevi nalaženja dvaju ili više potpuno istih zapisa na istoj stranici, npr. muškarca N. Bogdana (sin Joška) ili Štefana Bogdana.

 Ako se uzme u obzir spomenuti problem sa straničenjem, moglo bi se zaključiti da je on jedan od razloga zbog kojih je u starijim inačicama popisa moguće uočiti toliko kloniranih zapisa, odnosno značajno manji broj jedinstvenih zapisa. Jedno od mogućih rješenja da se ovo provjeri je da se spoje sve stare inačice i potom prebroje jedinstveni zapisi čime se dolazi do broja od 97.432 jedinstvena zapisa. Broj jedinstvenih zapisa je ovako velik zato što su se pojedini podaci kroz godine mijenjali i veliki broj tih promjena se odnosio na promjenu mjesta i općine rođenja. Zanemarivanjem tih promjena dolazi se do broja od 69.719 jedinstvenih zapisa što je za 14.045 manje od broja svih zapisa u prvoj skinutoj inačici nakon lipnja 2015. godine, odnosno za 11.711 manje od broja jedinstvenih zapisa u istoj toj inačici. Međutim, netko bi mogao reći da je pojednostavljivanje spomenutim zanemarivanjem mjesta i općine rođenja krivi pristup. U tom slučaju postoji i opcija prebrojavanja jedinstvenih zapisa u prvoj inačici popisa nakon lipnja 2015. godine koji se ne nalaze u skupu jedinstvenih zapisa u svim prethodnim inačicama. Time se dolazi do broja od 13.264 zapisa što je opet blizu broja 14.000. Pri tome ovdje uopće nije spomenuto ni da su neki zapisi nestali jer bi to otvorilo dodatna pitanja. Kako god da se pogleda, očito nešto s popisom nije bilo u redu.

Na kraju vrijedi spomenuti i nekoliko informacija o inačici mrežnog popisa skinutoj u vrijeme pisanja ovog članka. U njoj postoji sveukupno 83.747 zapisa od kojih je njih 81.413 jedinstveno što znači da postoji njih 2.334 koji su klonirani. Sortiranjem kloniranih zapisa po broju pojavljivanja moguće je vidjeti da je najbrojniji od njih Rom nepoznatog imena, prezimena, godine rođenja i imena oca iz Babinca u općini Ivanska navodno ubijen 1941. godine. Taj se zapis u popisu pojavljuje 332 puta, a prema napomeni je izvor podataka samo “Popis žrtava Drugog svjetskog rata” Saveznog zavoda za statistiku Jugoslavije iz 1964. godine. Prvi zapis u kojem su poznati i ime i prezime nalazi se na 88. mjestu i radi se o Štefanu Bogdanu s nepoznatom godinom rođenja i imenom oca te je taj zapis u popisu ponovljen 4 puta. Kako točno ove podatke tumačiti možda je najbolje pitati nekoga od osoblja spomen područja Jasenovac, primjerice ravnateljicu Natašu Jovičić korištenjem njezine javno dostupne adrese elektroničke pošte njovicic@jusp-jasenovac.hr. Ovo se čini kao moguće rješenje jer se na mrežnim stranicama spomen područja Jasenovac nalazi i stranica s naslovom „PITAJU NAS“ na kojem se nude odgovori na pitanja.

“Popis žrtava Drugog svjetskog rata” Saveznog zavoda za statistiku Jugoslavije iz 1964. godine, koji je naveden kod najvećeg broja osoba na jasenovačkom popisu, posebno je pitanje. O njemu je već bilo riječi u prethodnim člancima, ali njegovu će se izučavanju tek trebati posvetiti jer on je glavni inkubator jasenovačkih žrtava pa i onih koje to nisu, npr. sarajevskih i zagrebačkih Židova koji su preživjeli rat.

Iako ovaj članak obiluje mnogim pojedinostima o razlikama među inačicama mrežnog popisa prije i nakon lipnja 2015. godine, mnoge od iznesenih stvari su pojednostavljene i nisu opisane sve pojedinosti kako se čitatelje ne bi dodatno zbunjivalo. Bilo je naravno moguće provesti i druge vrste analiza i opisati i njihove rezultate, ali već i ove uvelike oslikavaju nepravilnosti u popisu. Moguće je da netko od čitatelja sumnja u navedene tvrdnje ili smatra da postoje i drugi, možda pravilniji načini analize kojima je trebalo pristupiti ovom problemu. Osim toga, budući da ljudi griješe, moguće je da su se i u ovom članku dogodile pogreške. Iz tog razloga bilo koja zainteresirana osoba na stranici http://fly.srk.fer.hr/~nbanic/popis/ može preuzeti podatke korištene u ovoj analizi. Podatke je moguće preuzeti u tekstualnom formatu, u obliku Excelove tablice, a javljanjem na adresu elektroničke pošte jasenovacki.popis@gmail.com i u nekom trećem obliku, ovisno o tome kako nekome više odgovara. Isto tako ako se netko od čitatelja sam želi uvjeriti u promjene koje se događaju na mrežnoj inačici jasenovačkog popisa, na spomenutoj stranici moguće je preuzeti i izvorni programski kod kojim se cijeli popis ovisno o brzini korištene veze prema Internetu može skinuti za nekoliko minuta. Nadalje, zanima li nekoga kako se točno došlo do brojki spomenutih u ovom tekstu, moguće je zatražiti i programski kod koji je korišten za prebrajanje. Za slučaj da nekog od čitatelja zanima i nešto što ovdje nije nabrojeno, opet se može slobodno javiti i pokušat će mu se pomoći s njegovim pitanjima. Ovaj potez je važan zato što se tako mogu ponoviti rezultati provedenih analiza pa se i eventualne kritičare spomenutih tvrdnji poziva da to učine i da u slučaju suprotnog mišljenja koriste sličan način argumentiranja, a ne samo tvrdnje.

Izvor: Narod.hr / Hrvatski tjednik
Photo: Moddzak/wikimedia commons