Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) objavila je rezultate ispitivanja PISA.
PISA je međunarodni program za ispitivanje znanja i vještina učenika koji mjeri sposobnost 15-godišnjaka da primijene ono što su naučili u rješavanju problema iz čitanja, matematike i znanosti.
Istraživanje PISA 2018 u Hrvatskoj je provedeno u proljeće 2018. godine u 179 srednjih i 4 osnovne škole. Glavna ispitna domena bila je čitalačka pismenost, dok su matematička i prirodoslovna pismenost bile sporedne domene.
Hrvatska je 29. po čitalačkoj pismenosti, 40. mjesto zauzima u matematici, a 36. u prirodoslovnoj pismenosti od 79 sudionica.
“Prema čitalačkoj i matematičkoj pismenosti trend je stabilan, što nije dobra vijest, znači da od 2016. nema pomaka. Prema prirodoslovnoj pismenosti bilježimo i negativan trend. Dakle, definitivno ima opravdanja da smo stavili veći naglasak na STEM”, rekla je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak na predstavljanju.
> Loši rezultati državne mature: Preko 8 tisuća učenika palo ključne ispite
> Hrvatski srednjoškolci za EU vršnjacima zaostaju jedino u matematici
Čitalačka pismenost – 29. mjesto
Kod čitalačke pismenosti najbolji prosječni rezultat od 555 bodova postigla je Kina, zatim Singapur (549 bodova) i Makao-Kina (525 bodova). Najniži rezultat ostvarili su učenici iz Filipina (340 bodova) i Dominikanske Republike (342 boda). Ako se gledaju Europske zemlje – najuspješnija je Estonija s rezultatom od 523 boda, zatim Finska s 520 bodova te Irska s 518 bodova.
Hrvatska ima rezultat od 479 bodova, a u razdoblju od dvanaest godina (PISA 2006-PISA 2018) u Hrvatskoj nije uočen značajan pozitivan ili negativan trend u postignućima hrvatskih učenika u ovom području.
Djevojčice su postigle značajno viši rezultat od dječaka (razlika iznosi 33 boda), a gledajući obrazovne programe – učenici gimnazijskih programa u prosjeku su ostvarili najbolje rezultate u čitalačkoj pismenosti od učenika svih ostalih programa.
Matematička pismenost – 40. mjesto
Najbolji rezultat kod matematičke pismenosti ostvarila je Kina sa 591 bodom, zatim Singapur (569 bodova) i Makao-Kina (558 bodova). Najlošiji rezultat imaju Dominikanska Republika (325 bodova) i Filipini (353 boda). Kad se gledaju europske zemlje – najbolje stoje Estonija (523 boda), Nizozemska (519 bodova) i Poljska (516 bodova).
Hrvatska je ostvarila 464 boda. Kad se pogleda razdoblje od dvanaest godina (PISA 2006-PISA 2018) u Hrvatskoj nije uočen značajan pozitivan ili negativan trend u postignućima hrvatskih učenika u matematičkoj pismenosti.
Dječaci su u Hrvatskoj postigli viši rezultat od djevojčica (razlika iznosi 9 bodova), a učenici gimnazijskih programa u prosjeku su ostvarili najbolje rezultate u matematičkoj pismenosti od učenika svih ostalih obrazovnih programa.
Prirodoslovna pismenost – 36. mjesto
Najbolji rezultat u području prirodoslovne pismenosti ostvarili su Kina (pokrajine Peking, Šangaj, Jiangsu i Zhejiang) s 590 bodova, Singapur (551 bod) i Makao-Kina (544 boda). Ponovno su najlošiji rezultat postigle Dominikanska Republika (336 bodova) i Filipini (357 bodova). Gledajući europske zemlje – najbolji prosječni rezultat postigle su Estonija (530 bodova), Finska (522 boda) i Poljska (511 bodova).
Hrvatska ima 472 boda, a u razdoblju od dvanaest godina (PISA 2006-PISA 2018) u Hrvatskoj je uočen značajan negativan trend u postignućima hrvatskih učenika u prirodoslovnoj pismenosti.
Osnovnu razinu (razina 2) nije dosegao svaki četvrti hrvatski učenik, odnosno nešto više od četvrtine dječaka (27 posto) i nešto manje od četvrtine djevojčica (24 posto).
Tko je sudjelovao u istraživanju 2018.?
Zadatke je u svibnju 2018. rješavalo 600.000 učenika u 79 zemalja. Uzorak je nasumičan, obuhvaća učenike privatnih i javnih škola, kako bi se postigla reprezentativnost.
Što je pokazalo zadnje istraživanje 2016. godine?
U zadnjem ispitivanju 2016. godine Hrvatska je zauzela 36. mjesto od 72 zemlje, u području matematičke pismenosti se pozicionirala na 41. mjestu, a na skali čitalačke pismenosti na 31. mjestu s ostvarenih 487 bodova.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.