Prema prvim i neslužbenim informacijama, oko 8800 učenika strukovnih škola i gimnazija palo je ključne ispite na maturi, hrvatski jezik i matematiku. Riječ je o porastu u odnosu na prošlu godinu od 1278 učenika s nedovoljnom ocjenom.
Maturu je, inače, ove godine ukupno prijavilo oko 34.600 učenika.
Samo 58 posto učenika strukovnih škola uspjelo je s pozitivnom ocjenom proći ispit matematike na višoj (A) razini znanja, dok je prolaznost gimnazijalaca 79 posto. Na nižoj razini matematike (B) prolaznost među gimnazijalcima je 79 posto, a među strukovnjacima 71 posto, prenosi Jutarnji list.
Ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO,) Ivana Katavić potvrdila je kako se trend loših rezultata koje postižu učenici na državnoj maturi nastavio i ove godine.
‘Konkretne podatke ne možemo reći jer čekamo konačnu objavu rezultata. Činjenica je da je matura ponovno pokazala vrlo nisku razinu postignuća učenika, koju je već detektiralo PISA istraživanje. Naši su učenici na vrlo niskoj razini iz čitalačkih, matematičkih i prirodoslovnih sposobnosti. Taj glas mora se čuti, moramo pomoći našim učenicima. Za ovo smo svi odgovorni’, izjavila je Katavić Jutarnjem.
Potvrdila je kako se povećava broj učenika koji ne zadovoljavaju razinu najnižih postignuća ili su na razini ocjene dva i tri, što smatra zabrinjavajućim.
‘Pozivam na odgovornost ne samo obrazovnu politiku, već politiku u cjelini’, apelirala je Katavić, uz najavu da će 15. srpnja u javnost izaći s rezultatima državne mature, ali i usporednim pokazateljima rezultata međunarodnih ispitivanja.
“Matematika je katastrofalna, pogoršanje je i na hrvatskom, pri čemu je niz učenika na testu iz eseja predao prazan list papira”, rekli su upućeni sugovornici koji raspolažu i preliminarnim podacima o manjem broju učenika u odnosu na prošlu godinu koji su uspjeli ostvariti maksimalne rezultate na ispitima. To znači da je manji broj učenika ispite iz mature ove godine uspio položiti sa 100-postotnom točnosti.
Vijest o lošim rezultatima mature komentirala je ministrica znanosti i obrazovanja.
“Vrlo je indikativno da postoje vrlo velike razlike između ocjena na državnoj maturi i ocjena tijekom školske godine. To ukazuje i na nužnost jasnih kriterija u ocjenjivanju i vrednovanju, što je jedan od ciljeva koji se uvode u sve škole od jeseni i koje donosi Škola za život. S druge strane, jasno je da druga faza reforme obrazovanja, u okviru cjelodnevne nastave koja se sada planira, treba adresirati broj sati matematike i hrvatskog jezika. Hrvatska je na samom dnu u EU po broju sati provedenih u školi” izjavila je ministrica Blaženka Divjak.
Maturanti imaju pravo žalbe na ocjene.
