Zbog posljedica koronavirusa i radi izbjegavanja velikog broja oboljelih i umrlih od zaraze, Vlada Republike Hrvatske odlučila je da se nastava u osnovnim i srednjim školama više neće odvijati u prostorijama škola, odnosno da se nastavlja putem televizije i interneta. Za učenike će se nastava do najmanje 19. travnja odvijati kod kuće.
Za to je prije svega lobiralo Ministarstvo obrazovanja na čelu s ministricom Blaženkom Divjak koja od početka svoga mandata ima ambiciju digitalizirati školski sustav. Naime učenici kod kuće za učenje gradiva i dalje primarno koriste udžbenike, a bilješke dodatne lekcije dobivaju od profesore putem sustava “Loomen”, na kojem se također nalaze linkovi na druge sadržaje poput videa na platformi Youtube.
Uz to, treba imati na umu da nastava u ovom obliku ne funkcionira do kraja, odnosno ne sadrži sve potrebne alate za njeno izvođenje stoga do daljnjega neće biti ispitivanja i ocjenjivanja učenika.
Osim ovakvog oblika obrazovanja kod kuće, na koji nas je prisilio koronavirus, u nekim zemljama postoje i drugi oblici sličnog školovanja.
Međunarodna konferencija udruge U ime obitelji o obrazovanju kod kuće
Naime, u listopadu 2016. godine u organizaciji udruge U ime obitelji održana je dvodnevna međunarodna konferencija pod nazovimo “Obitelj i škola – ključ odgoja za vrijednosti” na kojoj je između ostaloga bilo riječ o obrazovanju kod kuće u svijetu poznatom i pod terminom homeschooling.
“Predstavili smo tada dva alternativna oblika obrazovanja, to su škole odvojene za dječake i djevojčice, koje postoje u Hrvatskoj, i homeschooling gdje roditelji kod kuće obrazuju svoju djecu, a djeca na kraju školske godine polažu ispite u okviru škola u kojima su registrirani, što u ovom trenutku u Hrvatskoj nije moguće i to su predstavili kolege iz Slovenije”, istaknula dr. Željka Markić prije četiri godine na HRT-u.
>Ivo Džeba: O nametanju jednoumlja u javnom i privatnom obrazovanju
“Zašto bi bio problem da roditelji u Hrvatskoj, kao i roditelji u drugim europskim zemljama mogu odabirati u koje će škole ići njihova djeca. U Velikoj Britaniji od 50 najboljih škola čak 36 su samo za dječake ili samo za djevojčice. U nizu zemalja, od SAD-a, Japana… čak i državne škole otvaraju vrata za takve razrede ili otvaraju takve cijele škole i to zbog razlika u kognitivnom sazrijevanju dječaka i djevojčica, načinu usvajanja, učenja, u motivaciji. To su škole gdje se favorizira jedan personalni pristup, gdje je dijete u središtu i gdje se nastoji osigurati da jedni i drugi postižu maksimalne rezultate”, objasnila je dr. Markić.
Bivši voditelj Cjelovite kurikulne reforme Boris Jokić tada je kritizirao održavanje ove konferencije, a mogućnost da roditelji imaju na izbor obrazovanje djece kod kuće u Hrvatskoj ne postoji ni danas.
