Strmota: Hrvatska ima lošije demografske pokazatelje od većine europskih zemalja

hrvatska
Foto: Svjetski savez mladih Hrvatska

Povodom Svjetskog dana stanovništva održan je okrugli stol „Quo vadis, demografija?” u utorak 11. srpnja u maloj dvorani Matice Hrvatske. Organizirao ga je Svjetski savez mladih Hrvatska (SSMH) u sklopu projekta „Mreža 2050 – Demografija, od izazova do odgovora” sufinanciranog iz Europskog socijalnog fonda.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predsjednica SSMH-a Matija Boras kazala je da “razvoja i opstanka Hrvatske kakvu poznajemo nema bez stavljanja naglaska na razvoj i njegovanje potencijala koje naše stanovništvo ima i nudi”. Podsjetila je da je SSMH započeo obilježavanje Svjetskog dana stanovništva prošle godine organizacijom okruglog stola na kojem se došlo do zaključka da je stanovništvo rješenje ekonomskog rasta Hrvatske.

Šterc: Hrvatska među demografski najugroženijim područjima svijeta

Ivan Majstorić, voditelj projekta „Mreža 2050 – Demografija, od izazova do odgovora” istaknuo je da je stanovništvo temelj razvoja naše zemlje i općeg blagostanja. Naglasio je i da su nam nužne kvalitetne, dosljedne i dugoročne javne politike iz sfere populacijske, obiteljske i migracijske politike te njihova koordinacija. Smatra da znanstvena zajednica ima ključnu ulogu u obrazovanju novih generacija o demografskim izazovima, dok najvažniju ulogu u provedbi mjera vidi u odlukama Vlade RH.

>Demografski poraz Hrvatske: Naša djeca se rađaju izvan domovine
>Dr. sc. Šterc: U Hrvatskoj je krenula zamjena stanovništva, nije u pitanju samo identitet, već i sigurnost u neplanskim migriranjima

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Doc. dr. sc. Stjepan Šterc, predstojnik Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakuleteta hrvatskih studija u Zagrebu, ističe da se u javnom prostoru ne spominje Svjetski dan stanovništva usprkos činjenici da je Hrvatska, prema procjenama UN-a, među demografski najugroženijim područjima svijeta. Razlog za to vidi i u aktualnim aferama.

Tvrdi da su projekcije UN-a, prema kojima će Hrvatska do 2050. izgubiti pola milijuna stanovnika, ustvari optimistične. Prisjetio se donošenja Nacionalnog programa demografskog razvitka iz 1996. kada je postojalo politički konsenzus oko demografije. Smatra da se danas ne zna ni tko izrađuje demografsku strategiju. Imajući u vidu razmjere depopulacije, smatra da bi se okrugli stol trebao zvati “Quo vadis, Hrvatska?”.

Strmota: Političarima nedostaje dosljednosti da strategiju provedu u djelo

Izv. prof. dr. sc. Marin Strmota, izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, osvrnuo se na na često spominjanu tezu da Hrvatska ima istu demografsku sliku kao i druge europske zemlje. Istaknuo je da Hrvatska ima lošije demografske pokazatelje od većine europskih zemalja. Jedino tvrdi da se zajedničkim može smatrati smanjenje totalne stope fertiliteta. Komentirajući izostanak donošenja demografske strategije, ističe da se ista ne može ni donijeti u “ovim lošim političkim uvjetima”. Smatra i da političarima nedostaje volje i dosljednosti da strategiju provedu u djelo. Svoja razmišljanja o demografiji opisao je izrazom “fali ljudi”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

>Strmota o najavljenim mjerama: Ako je ovo probni balon, onda je katastrofa!

Govornici su se složili da je potrebno donijeti i dosljedno provoditi demografsku strategiju te da je općenito nužna puna veća razina političke volje da bi demografija i doslovno postala strateški prioritet državne politike.

Iz SSMH-a poručili su da će nastaviti obilježavati Svjetski dan stanovništva kako bi afirmirali demografiju u javnom prostoru, upozoravali na posljedice depopulacije i potrebu za boljim javnim politikama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.