Prema demografskoj slici Hrvatske, Hrvatska je na pragu nestajanja. Stanje je toliko loše da se ne možemo više oslanjati ni na statistiku. Svako novo istraživanje o broju rođenih i broju umrlih je preoptimistično u odnosu na stvarnost.
Prošle godine je rođeno 6,88% djece manje
Prošlogodišnja statistička istraživanja davala su nam nadu da će se u 2022. godini roditi manje od 35 000 djece što su privremeni podaci isprve potvrdili međutim kasnije se pokazalo da je u Hrvatskoj rođeno čak 2.514 ili 6,88 posto manje djece nego godinu dana ranije. Odnosno rođeno je manje od 34 tisuće djece.
Kad generacija rođena prošle godine krene u školu krajem desetljeća, bit će to čak 125 razreda prvašića manje nego u generaciji koja se rodila 2021. godine, pod uvjetom da razredi imaju po 20 učenika, piše Novi list.
>Dijanović: Kad se vratimo pravim vrijednostima i demografija će doći u kategoriju rješivih problema
Iseljavanje mladih obitelji
Trend pada rođenih nastavlja se, pa je tako u prvih pet mjeseci rođeno 13.028 beba, što je 821 ili oko šest posto manje nego lani u istom razdoblju. Nestalo je tako samo u pet mjeseci više od 40 razreda u odnosu na prošlu godinu.
Ono što je dodatno pogoršava demografsku sliku Hrvatske nakon ulaska u Europsku uniju jest masovno iseljavanje mladih obitelji i mladih koji će svoju budućnost kreirati izvan domovine.
>Dr. sc. Dražen Živić: Iz Hrvatske više ne iseljavaju samo pojedinci nego cijele obitelji
Stvarnost gora od predviđanja
U godini prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju rođeno je 41.771 dijete i posljednja je to godina kad je u Hrvatskoj rođeno više od 40 tisuća beba. U odnosu na tu »predeuropsku« godinu lani je u Hrvatskoj rođeno 7.777, odnosno 19 posto beba manje.
Demograf Davor Šterc nije optimističan kad je u pitanju demografska slika Hrvatske. On tvrdi da podatak da je lani rođeno manje od 24 tisuće djece govori da je stvarnost gora i od predviđanja.
Kaže da se sva predviđanja moraju revidirati, jer će brojke za nekoliko desetljeća biti i gore, posebice od UN-ovih predviđanja po kojima će 2050. godine u Hrvatskoj broj stanovnika pasti na 3,3 milijuna.
To je katastrofa, ako je moguće i gora od one koju smo predviđali. Hrvatska nestaje. Morat ćemo revidirati sve naše crne prognoze jer smo ih radili na linearnom padu novorođenih, a ovo je još gore. Smanjenje novorođene djece vodi u prirodni nestanak stanovništva.
To je puno gore od iseljavanja, jer iseljeni nisu baš zauvijek izgubljeni, dio njih se možda i vrati. Ovo što se sada događa posljedica je starenja stanovništva, ali i odlaska mladih ljudi koji ne vide načina da stvore život u Hrvatskoj i stvaraju obitelji tamo gdje te obitelji mogu imati pristojan život, kaže Šterc.
>Demograf Šterc: Bez registra stanovništva nema promišljenog i pametnog ulaganja
Četiri stupa
On upozorava da Hrvatska mora promijeniti četiri stupa koja će temeljiti na izraelskom, mađarskom, slovenskom i irskom modelu. Izraelski model znači da izvršna vlast, odnosno Vlada, mora dati prioritet pitanjima demografije i iseljavanja, odnosno da bi trebala imati i potpredsjednika koji bi koordinirao sve politike.
Treba preuzeti modele drugih država
Šterc napominje da Hrvatska mora dati brojne pogodnosti i olakšice ljudima u braku, ne zbog braka kao takvog, nego zbog činjenice da se pokazalo da se još uvijek 80 posto djece rađa u braku.
Ti ljudi moraju imati kvalitetne kreditne linije za kupnju stana, istinsku pomoć države u kupnji stana koja će rasti sa svakim novim djetetom, pa ako treba, može značiti i potpuni otpis kredita i preuzimanje te obveze na teret države.
Što više nekretnina gradimo i imamo, naši građani ih, posebice mladi koji žele stvarati obitelj, sve teže kupuju. Uzor nam može u tome biti Mađarska.
On zatim uzima za primjer Sloveniju pa kaže da bi se Hrvatska trebala okrenuti tome da joj stanovništvo bude jednako raspoređeno na cijelom njezinom teritoriju, a to onda znači da približno iste uvjete za život ima mlada obitelj u Slavoniji, Zagrebu ili Gorskom kotaru, barem one uvjete na koje država može utjecati.
Zatim nadodaje da bi Hrvatska trebala ponovo povezati one koji su se iselili i preuzeti irski model poticanja ulaganja iseljeništva u Hrvatsku.
Trebamo od drugih preuzeti mjere koje su dale rezultata u zemljama koje se suočavaju s istim problemima kao Hrvatska. To je doista samo pitanje razuma i političke volje, zaključuje Šterc.
