Hoće li Hrvatska napokon, poput većine država EU-a, uspostaviti Registar stanovništva koji je nužan za efikasne javne politike, razvojne, demografske i socijalne? Možda i hoće, ako je suditi po zadnjoj sjednici Vlade RH gdje je usvojeno da će – “U razumnom roku, po završetku svih aktivnosti, koje su nužne za uspostavu Registra stanovništva, Vlada pristupiti implementaciji Registra stanovništva.”
Tako bi Hrvatska konačno trebala dobiti Registar stanovništva koji značajno pomaže kod kreiranja javnih politika. Zasad se pri tome koriste podaci s popisa stanovništva, koji je samo jednom u deset godina, te su takvi podaci apsolutno neažurni, pa se Vladine mjere baziraju na pretpostavkama, a ne na stvarnim potrebama, piše Zadarski list.
> Šterc nakon Popisa upozorava na nezakonite izborne jedinice: Što je GI Narod odlučuje tražila još 2018.?
> Demograf Akrap: ‘Da je postojao registar stanovništva, ne bismo imali problema oko referenduma i potrebnih potpisa’
OIB
Prije više od desetljeća Vlada Ive Sanadera kreirala je OIB (osobni identifikacijski broj) koji je trebao biti osnovni alat i za baze stanovništva i njegove imovine, ali dalje od toga se nije išlo.
No, sada je na upit SDP-ove Ivane Posavec Krivec aktualna Vlada odgovorila kako poduzima niz aktivnosti “za stvaranje preduvjeta za uvođenje Registra stanovništva, njegovo vođenje, određivanje njegova sadržaja, načina korištenja te drugih pitanja od značaja za ostvarivanje cilja njegova uvođenja, a to je postojanje jedinstvene i pouzdane baze podataka koja sadrži točne i ažurirane podatke o stanovništvu Hrvatske”.
Činjenice, a ne nagađanja
Posavec Krivec ih je u svom pitanju podsjetila da je većina država EU-a uspostavila Registar stanovništva koji je nužan za efikasne javne politike, jer država posebice nakon završenog popisa stanovništva, dobiva točne i ažurne podatke o stanovništvu, bitne za ciljano usmjeravanje mjera i programa te praćenje njihovih rezultata mjera na određenim područjima. Navodi i da stručnjaci Državnog zavoda za statistiku i glavnina hrvatskih demografa odavno upozoravaju na nužnost uspostave registra stanovništva.
Jednim klikom do podataka
Demograf Stjepan Šterc je za Zadarski list rekao da prema njegovim informacijama još ništa nije napravljeno na izradi Registra.
Šterc ističe kako Registar mora sadržavati podatke kojima raspolažu različita državna tijela poput MUP-a ili zdravstvenih vlasti, tako da se u svakom trenutku zna broj odseljenih i doseljenih, a ne da se nagađa, te broj umrlih i rođenih, ali i spolna, dobna, vjerska i obrazovna struktura stanovništva. Uz to Registar bi morao sadržavati i podatke koje prikuplja Porezna uprava ili bi se jednim klikom ti podaci porezne Uprave o imovini građana morali moći upariti s Registrom stanovništva, pa bi onda i socijalne mjere koje Vlada donosi bile ciljane onima one kojima je pomoć doista nužna.
– U Registru moramo imati na dnevnoj bazi ažurirane podatke po svakom naselju, kako bismo na osnovu njih mogli pretpostaviti kakva nam cestovna, školska, zdravstvena, energetska infrastruktura treba u kojem naselju. Nekome se možda ne čini da je to nužno, ali bez toga nema promišljenog i pametnog ulaganja, napominje Šterc.
Šterc: Pitanje demografije je pitanje ekonomije
Na pitanje zašto nijedna Vlada nije učinila ništa na formiranju Registra stanovništva, demograf Stjepan Šterc odgovara da je vjerojatno razlog to što nijedan ekonomski tim u nijednoj vladi, unatoč upozorenjima demografa da je pitanje demografije zapravo pitanje ekonomije, formiranje registra nije smatrao važnim.
– Dok smo mi govorili da bez Registra nema ni obrazovne politike i da će u konačnici patiti i ekonomija, oni na to nisu obraćali pažnju jer je gospodarstvo uvijek imalo jeftine radnike, kao da su mislili da to uz iseljavanje i negativan prirodan prirast može trajati vječno, zaključuje Šterc.
