Novi popis stanovništva problematizirao je ne samo demografsku politiku, već i nebrojene probleme zdravstvenog i mirovinskog sustava. Osim što imamo veći broj zdravstvenih osiguranika nego stanovnika, imamo i više birača nego punoljetnih građana. O “neredu unutar sustava” govorio je demograf prof. Stjepan Šterc za Slobodnu Dalmaciju.
“Disproporcija u broju stanovnika i zdravstvenih osiguranika može se prelijevati iz tri populacije. To su nedavno iseljeni, građani sa dvojnim državljanstvom te iz stanovništvo koje je Hrvatsku napustilo nakon Oluje. Državne institucije, iako su već godinama svjesne toga, nisu nikad provele detaljniju analizu ovog fenomena. Očiti razlog tome je nedostatak političke volje i sukladno omalovažavanje znanosti i stručnjaka. Da je ikad bilo sluha za struku, Hrvatska bi, kao većina razvijenih zemalja, već davno imala registar stanovništva. Ne bi se sada uopće trebala baviti ovim pitanjima” – istaknuo je.
Registar stanovništva – temeljna pretpostavka za uređivanje biračkog popisa
“Što se tiče biračkog popisa, utvrđivanje navedenog registra je temeljna pretpostavka za njegovo uređivanje, ali i osnovni alat za vođenje urednog popisa stanovništva. Da ne govorim da bi provođenje popisa onda bilo i znatno jednostavnije i, na kraju krajeva, jeftinije.”
“No, izgleda da našim vladajućim strukturama, iz ovog ili onog razloga, to ne odgovara. Unatoč činjenici što su trenutne nacionalne izborne jedinice potpuno izvan zakona koji je među njima predvidio odstupanje od pet posto. Nama se sada događa, što zbog emigracije, što zbog prirodnog pada, da je taj broj prešao 15 posto”, upozorava Šterc.
O utjecaju prijave prebivališta umjesto boravišta, na rezultate popisa
“Apsolutno je logično pretpostaviti da je prijava u prebivalištu mogla dovesti do disproporcija u popisu i to se, po meni, i dogodilo. Još jednom ponavljam, to je također posljedica izostanka registra stanovništva, ali i upitne metodologije. Dodatno, kakav je to popis pri kojem se ne konzultira sa, za tu prigodu formiranim, znanstvenim savjetom? Ništa to nije napravljeno, kao što nije ni iskorištena prilika za popis potencijala našeg iseljeništva koji nam je mogao pružiti njihov demografski i investicijski potencijal.”
O problematici fiktivnog i neprijavljenog stanovništva
“Hrvatski građani koji žive u inozemstvu su se, po ovom popisu, mogli prijaviti kao stalni stanovnici Hrvatske. Stoga je moja procjena da je trenutni popis precijenio broj ljudi u zemlji za otprilike 50.000. Znate, ljudi sa dvojnim državljanstvom se mogu popisati u dvije države. To je bilo više nego očito i na BiH popisu iz 2013. godine.”
“Što se tiče broja neprijavljenih, to je već malo teže odrediti. Takvih možda ima među stranom radnom snagom koja se sada polako uvozi kod nas, ali mislim da to nisu značajni iznosi. Oni ipak moraju dobiti radne dozvole, zadovoljiti određenu administraciju i tako…”, zaključuje profesor.
Ukraden referendum Narod odlučuje kojim se tražio pravedniji raspored izbornih jedinica
Podsjetimo, GI Narod odlučuje tijekom 2018. sakupila je i predala Hrvatskom Saboru više od 800.000 potpisa za dva referendumska pitanja – čime su se građani jasno izrazili za bolji i pravedniji izborni sustav. Jedno od pitanja ticalo se “Pravednijeg rasporeda izbornih jedinica – kako bi se spriječila nejednaka vrijednost glasova u izbornim jedinicama.” Inicijativa je u lipnju 2018. predala u Sabor za referendumsko pitanje o promjeni izbornog sustava 405.352 tisuća potpisa.
>Kakve promjene izbornog sustava traži GI Narod odlučuje, a Plenković ih na sve načine odbija?
>Zašto Pupovac napada referendume i kako ga je Plenković spasio krađom referenduma Narod odlučuje?
Nekoliko mjeseci kasnije Ministarstvo uprave, s tadašnjim Lovrom Kušćevićem na čelu, objavilo je Izvješće u kojem se navodi da GI Narod odlučuje za raspisivanje referenduma o pravednijem izbornom sustavu po računici Ministarstva nedostaje 3.290 (0,8%) potpisa za prvo referendumsko pitanje i 7.571 (2,02%) potpis za drugo referendumsko pitanje. GI Narod odlučuje je 27. i 28. studenoga od 9 do 15 sati omogućen uvid u 81.541 navodno nevažećih potpisa.
Ono što je zabrinjavajuće jest činjenica da je vlast zauzela stranu prilikom referendumskog izjašnjavanja građana, suprotno demokratskim standardima i preporukama Venecijanske komisije. Predsjednik Vlade Andrej Plenković nije podržao zahtjeve inicijative te se, kao i bivši ministar opterećen korupcijskim aferama Lovro Kuščević i HDZ-ov predsjednik Sabora Gordan Jandroković – koristeći javni i medijski prostor koji im je na raspolaganju postavio protiv demokratizacije izbornog sustava.
