Stručnjak za energetiku Jakić: ‘Bez vodika neće se moći zamisliti ni tehnologija’

Jakić
Foto: hrt

Ministarstvo gospodarstvo predstavlja danas “Prijedlog Hrvatske strategije za vodik od 2021. do 2050. godine”. Strategija bi trebala odgovoriti ima li Hrvatska zakonski okvir za korištenje energije vodika, ulaže li se u vodikovu infrastrukturu kao u razvoj i primjenu vodikove tehnologije. Ivica Jakić, predsjednik Udruge H2 izjavio je u HTV-ovom Studiju 4 da je vodik neminovnost te da se za 10-20 godina bez vodika neće moći zamisliti ni tehnologija niti cijela industrija, prenosi hrt.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatska je jedna od država u EU koja je na vrijeme dala svoju strategiju, kazao je Ivica Jakić, predsjednik Udruge H2.

– Strategija je dala okvir koji predviđa sve mehanizme za proizvodnju električne energije, obnovljivih izvora energije, za proizvodnju vodika, prijenos, skladištenje i korištenje vodika. Vlada je “donijela klavir, a na njemu trebaju svirati oni koji znaju”. Napravljen je okvir koji omogućava proizvođačima vodika da ravnopravno sudjeluje u alternativnoj proizvodnji goriva. Okvir koji je Vlada dala u strategiji, daje mogućnost korištenja prijenosne električne energije za proizvodnju vodika. S druge strane daje mogućnost da se i postojeći vjetroparkovi i solari mogu uključiti u proizvodnju vodika. Također, omogućava se da se sve više energije skladišti i koristi na mjestu potrošnje, odnosno npr. za potrebe prometa, željeznice, brodova ili industrije.

“Bez vodika neće se moći zamisliti ni tehnologija niti industrija”

Vodik je neminovnost, kaže Jakić i dodaje da se bez vodika neće moći zamisliti narednih 10-20 godina tehnologija niti cijela industrija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Do 2030. godine Hrvatska bi trebala imati šest crpnih stanica za vodik. Jakić dodaje da hrvatska udruga sa svojim partnerima radi na prvom projektu punionice vodika koja će biti u Lučkom. Ona će se koristiti za punjenje autobusa, osobnih automobila i kamiona. Na taj način stavljamo prvu punionicu vodika na tržište. S gradom Visom radimo prvu punionicu vodika na tom otoku, pa će ondje biti punionica i za brodove, dodao je.

– Korištenje vodika po našim procjenama će ići jednom uzlaznom krivuljom. Preduvjet je da punionice vodika budu na raspolaganju. Radimo punionice vodika i u Rijeci i u Šibeniku. Europska komisija iznijela je prijedlog “koridora 4”, koji definira na kojim će se pravcima trebati postaviti vodikove punionice. Svakih 150 kilometara po tom koridoru treba biti punionica vodika. Mi sada startamo s prve tri, istaknuo je Jakić.

“Punjenje automobila vodikom je jednostavno”

Koncept punjenja automobila vodikom je, kaže, jednostavan. Stavite spremnik vodika, koji je u spremnicima u bocama, npr. na parkingu kod trgovačkih centara. Tu je onda, dakle, punionica vodika. Ona ne mora biti samo na tranzitnim koridorima, rekao je Jakić i istaknuo da je zapravo većina vozila gradu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vozilo na vodik je vozilo na električni pogon, ali električnu energiju proizvodi vodik koji se nalazi u vozilu, pojašnjava Jakić. S takvim iskustvima daleko su već Japan, Francuska i Južna Koreja.

Automobil na struju je savršeno prijevozno sredstvo, ali njegov je problem baterija i njegovo mjesto, kaže Jakić, u budućnosti preuzima vodik.

– Vodikovo vozilo brzo se napuni, za minutu i pol, a za bateriju vam treba pola sata, nekoliko sati ili čak preko noći, dodaje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Moj je otpad mora sirovina”

Jakić je govorio i o dobivanju zelenog vodika iz vode i iz organskog otpada.

– Iz 25 tona otpada dnevno proizvodi se dostatno vodika za cjelodnevnu vožnju 40 autobusa, istaknuo je. Procjenjuje da će veliki potrošač vodika u Hrvatskoj biti Jadrolinija i željeznica.

Objašnjavajući koristi otpada, Jakić kaže: Ne dam moj otpad nikome, moj otpad je moja sirovina!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.