Stručnjakinja s Građevinskog fakulteta o poplavi u Zagrebu: ‘Ovo će se događati puno češće, na to moramo biti spremniji’

Foto HINA/ Dario GRZELJ/ dag

Doc. dr. sc. Kristina Potočki sa Zavoda za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Zagrebu gostovala je u Novom danu gdje je rekla da su događaji od vikenda u Zagrebu posljedica ekstremnih kišnih događaja, velike količine oborina koje su pale u kratkom vremenu te da je bilo za očekivati da će doći do određenih poteškoća u javnoj odvodnji.

“Sustavi odvodnje građeni prije 30 ili 50 godina su dimenzionirani na manje količine oborina. U zadnjih 20-ak godina učestalost kiša se mijenja i događaji koji su se događali jednom u 50 godina, sad će se događati puno češće, na to moramo biti spremniji”, rekla je za N1 doc. dr. sc. Kristina Potočki sa Zavoda za hidrotehniku.

Napomenula je da nešto što je u početku građeno za manje urbano područje pa je nadograđivano, ne može zadovoljiti sve standarde u promjenama s kišama. Takvi sustavi zahtijevaju stalnu nadogradnju i održavanje:

“Bez dobrog gospodarenja tim sustavom ovakvi događaji koji se ne mogu izbjeći, ali se mogu ublažiti, bit će sve katastrofalniji. Održavanje je jedno od temelja izbjegavanja ovakvih posljedica.”

Potočki je pojasnila da više faktora utječe na činjenicu što su poplavljeni samo dijelovi grada te da treba razmisliti o zelenim gradnjama koje se bolje prilagođavaju klimatskim promjenama. U staroj gradskoj jezgri, koja je najviše nastradala, mješoviti je sustav javne odvodnje, odnosno nisu odvojena fekalna i oborinska odvodnja. Premda se radi o projektima koji puno koštaju, odvajanjem bi se rasteretilo slijevanje i rizik za ovakvim posljedicama bi bio manji.

Diljem svijeta se sad rade održivi sustavi odvodnje, napomenula je, no unatoč velikim ulaganjima ni oni se ne mogu spasiti od velikih kiša. “U Hrvatskoj su ta zelena rješenja prepoznata, imamo primjer u Puli, ali to još nije široko prepoznato i još nije napravljen zakonodavni okvir”, istaknula je Potočki.

Pojašnjavajući zelena rješenja navela je da ona pomažu filtrirati dio vode u podzemlje čime se smanjuje opterećenje na infrastrukturu i ublažava se prvi dotok. Navela je da se takav pristup najlakše primjenjuje kod novih gradnji, no može se raditi i rekonstrukcija, na primjer umjesto betoniranog parkirališta koje ne propušta vodu, stavljaju se ploče koje propuštaju vodu u zemlju.

Komentirajući izjavu gradonačelnika Milana Bandića da su djelomice i građani sami krivi jer su nadograđivali suterenske i podrumske prostore, Potočki je rekla da stanovanje u suterenu nosi rizik od urbanih poplava u svakom slučaju te da je za rješenje te problematike potreban kompletan sustav, i urbanisti, građevinari…

Smatra da građane treba bolje educirati, ne samo zbog poplava nego i zbog rizika od potresa koji je prisutan te da se rizici ne mogu u potpunosti izbjeći. Ovo je prilika da sve struke sjednu i razmisle o dugoročnim rješenjima, dodala je.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/N1