Sve više fiktivnih tvrtki: Porezna objavila 50 000 imena dužnika

Foto: Thinkstock

U razmaku od mjesec dana potpuno nepoznata riječka tvrtka Giomax najprije se pojavila na rang-listi deset najvećih dobitaša u prošloj godini, s gotovo 30 milijuna kuna dobiti, da bi se ovih dana njezino ime našlo na popisu najvećih poreznih dužnika u toj županiji. Porezna uprava od te fikus tvrtke velikog dobitaša, za koju, prema pisanju Novog lista, nitko nije čuo, utjeruje gotovo četiri milijuna kuna duga. Vlasnici tvrtke talijanski su državljani, poznati talijanskim organima gonjenja upravo zbog velikog poreznog duga. Čime se i kako bave ta tvrtka nitko ne zna, niti je kome jasno kako su u dvije godine uspjeli zavrtjeti u Hrvatskoj stotinu milijuna kuna, očito izvući veliku dobit iz tih čudnih transakcija i na kraju državi dugovati milijune kuna, piše Večernji list.

Porezna uprava četiri puta godišnje na svojim internetskim stranicama objavljuje popis dužnika s pripadajućim iznosom duga, a na njemu se nalazi približno 50 tisuća imena, većinom običnih građana dužnika te po nekoliko tisuća fizičkih osoba poduzetnika i poduzeća.

Ovoga puta mediji su na stup srama pribili poznate sportaše i javne osobe iz estrade, koji bi još i mogli biti najmanje problematični jer mnogi posjeduju privatnu imovinu iz koje bi se država eventualno mogla naplatiti. Iz godine u godinu sve je više fantomskih dužnika, poput Giomaxa, koje imaju tek 20 tisuća kuna osnivačkog kapitala ili čak j.d.o.o. sa samo deset kuna, od kojih ni vjerovnici ni država nemaju odakle naplatiti dug.

Veliko je pitanje tko ulazi u ozbiljne poslove s takvim tvrtkama i zašto država odmah ne reagira čim uoči kašnjenja u plaćanju poreza?

Na prvoj listi srama koju je sredinom 2012. objavio i pogurao tadašnji ministar financija Slavko Linić nalazilo se oko 7000 tvrtki, 13.000 obrta i 102.000 građana koji su zajedno dugovali oko 30 milijardi kuna. U iduće četiri godine poreznici su od dužnika od spomenutih 30 uspjeli naplatiti jednu milijardu kuna duga (1,17 milijardi kuna), a nakon 2016. godišnje se od višegodišnjih dužnika uspijevalo naplatiti nekih stotinjak milijuna kuna.

Ukupni dug je zbog otpisa, stečajeva i likvidacija dužnika svejedno spušten ispod deset milijardi kuna, no usprkos tome što Porezna uprava redovito objavljuje liste, nitko se nije sustavno pozabavio analizom dužnika niti je kada javno objavljeno što je sve država učinila da naplati dug. Jedino što se svake godine javno komunicira jest da država tijekom godine uspijeva naplatiti 96 posto izdanih poreznih rješenja i obaveza, dok ostatak očito pada u zaborav.

Sve su veći problem i fiktivne tvrtke. Lagana registracija poduzeća omogućila je da i oni koji ne misle ozbiljno poslovati osnivaju tvrtke, često i radi prijevara, iskoriste pretporeze, ostave dugove i idu dalje – kaže porezni konzultant Vlado Brkanić. Lakoća osnivanja trgovačkih društava dobra je za sredine s učinkovitim pravosuđem, zdravim gospodarstvom i urednom financijskom disciplinom, ali očito ne i za Hrvatsku.

U Poreznoj upravi kažu da im je jasno da mnoge blokirane tvrtke s malim osnivačkim kapitalom nemaju novca koji bi država ovršila, no to ne znači da sjede skrštenih ruku. Nakon što se takvim tvrtkama utvrdi neplaćena porezna obveza i razmjeri štete, Porezna uprava diže kaznenu prijavu protiv odgovornih osoba na temelju koje mogu završiti u zatvoru ili im se dugovi naplaćuju od imovine. Ovršeni stranci uglavnom duguju za neplaćeni porez na promet nekretnina.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Večernji list

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.