Fina je ovih dana objavila kako 247 tisuća blokiranih građana duguje 17,4 milijarde kuna glavnice, ali na taj dug blokirani imaju i dodatnih 6,7 milijardi kuna kamata. Ukupno, dakle 24 milijarde kuna, što je otprilike dvije i pol mjesečne plaće svih zaposlenih u zemlji. Kamate, inače, imaju prednost u naplati uz ostale troškove ovršnog postupka, piše Večernji list.
Njihov iznimno visok iznos, usprkos te prednosti u naplati, pokazuje da će dužnička drama blokiranih građana trajati unedogled. U blokadi je i oko 15 tisuća tvrtki zbog 5,3 milijardi kuna glavnice i oko 1,4 milijardu kuna kamata, no dugovi tvrtki lakše se raščišćavaju, bilo da ih tvrtke plate ili odu u stečaj. Od sredine ove godine zatezne kamate za dugove građana iznose 5,89 posto, pa bi se u idućih godinu dana postojeći dug s novim kamatama mogao podebljati za milijardu kuna!
Hitne izmjene Ovršnog zakona ne bave se regulativom kamatnih stopa, a male su šanse da će se visina zateznih kamatnih stopa naći u fokusu ostalih nadležnih resora jer je domaća praksa usklađena s EU.
Zaštita dužnika morat će se tražiti na nekoj drugoj strani. Ostane li sve kako je predloženo u izmjenama Ovršnog zakona, jedina važnija promjena u odnosu na postojeću ovršnu praksu odnosi se na obvezu javnog bilježnika da informira dužnika o dugu i omogući mu se da ga plati u roku 15 dana, zaključuje Večernji list.
