Svi su reagirali na Vulinovu izjavu o kardinalu Stepincu, ali malo je onih koji su ga branili i prije

Brojne reakcije političara pojavile su se dan nakon govora Aleksandra Vulina na komemoraciji u Jadovnom u kojem je kardinala Alojzija Stepinca u nekoliko navrata nazvao “vikarom ustaške vojske”. Ipak, gledajući ove reakcije, ali i prijašnje reakcije, može se zaključiti kako hrvatski političari i nisu baš skloni braniti kardinala Stepinca, neki su čak skloni napadati ga.

Niz reakcija, ali bez jasne obrane

Prvobitno nije reagirao ministar kulture Berislav Šipuš da bi kasnije rekao kako to nije mjesto na kojem se reagira i da je njegov govor već bio reakcija na Vulinov govor. Smatra da je Vulin problem srbijanske vlade, a ne naš problem.

Uslijedio je čitav niz reakcija, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je poručila kako je Hrvatska nadišla tu razinu provokacije, te kako je Vulin problem srbijanskog premijera.

“Temeljni kućni odgoj nalaže da kad dođete u tuđu kuću poštujete njene ukućane. Isto vrijedi i kad dođete u drugu zemlju, ali ja bih rekla da Vulin nije naš problem, nije problem Hrvatske. Mi smo nadišli tu razinu provokacija i Vulin je zapravo problem premijera Vučića, koji mora odlučiti kuda ide”, kazala je predsjednica.

“Izjava gospodina Vulina je neprimjerena, tamo su se obilježavale žrtve i na dan kad se obilježavaju žrtve ne šalju se konfliktne poruke, a posebice ne poruke koje vrijeđaju domaćina. Mislim da organizator skupa treba dobro razmisliti koga poziva kao gosta, a gosti moraju misliti na koji način se izražavaju u takvim prigodama. Kad je riječ o reakciji državnog vrha mislim da je trebala reagirati predsjednica ili predsjednik Vlade, ali i da bi bilo dobro da MVP jednom notom kaže kako je Vulinova izjava bila neprimjerena”, rekao je bivši predsjednik Ivo Josipović.

Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić također smatra da Jadovno nije mjesto s kojega bi trebalo slati poruke kakve je slao Vulin. “Mislim da je to pogrešno, a zašto je to govorio ne znam, to biste trebali njega pitati”, kazao je Mesić, te je dodao da je “šutnja najbolja uvreda”.

O kućnom odgoju govorila je i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić: “To nije bilateralno pitanje, već pitanja kućnog odgoja. Taj član vlade Srbije je do sada imao vrlo neobične eskapade, ovo je nešto što je ispod razine. Hrvatska ne treba i neće skakati kad bilo tko nešto kaže, ali sigurno bi bilo dobro da Srbija sa svoje strane ne dozvoli da se takva slika o njoj širi, jer izgleda vrlo neprimjereno za bilo koju pristojnu zemlju da se njezin ministar tako ponaša”.

Od strane HDZ-a stigle su čak tri reakcije. Željko Reiner je rekao kako je ta izjava sramotna. Jasen Mesić nedopustivim smatra što hrvatska vlada nije promptno i adekvatno odgovorila Vulinu.

Jedini je u reakciji malo jače stao u obranu Stepinca međunarodni tajnik HDZ-a Miro Kovač koji je naglasio da je nedopustivo da se na tlu Hrvatske vrijeda kardinala Alojzija Stepinca, koji je u Drugom svjetskom ratu spasio mnoge Srbe, Židove i druge.

“Nedopustivo je da se na komemoraciji na tlu Hrvatske huška i vrijeđa kardinala Alojzija Stepinca, za kojeg je utvrđeno da je spasio mnoge Židove, Srbe i druge koji su bili proganjani za vrijeme Drugog svjetskog rata”, rekao je Kovač.

Nezavisna zastupnica Jadranka Kosor također nije zadovoljna reakcijom ministra Šipuša: “Vulin je, jednostavno, dežurni mrzitelj. Mrzitelje treba obilježiti i spriječiti da siju mržnju i zlo. Min. Šipuš trebao je odmah osuditi.”

“Ministar Vulin sramota je za Srbiju a izostanak reakcije hrvatskog ministra kulture Šipuša na Vulinov govor mržnje i klevete o blaženom A. Stepincu, sramota je za Hrvatsku”, jasna je i zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir na svom Facebook profilu.

Predsjednik Hrvatske stranke prava Danijel Srb rekao je kako je problem što se ovakve stvari u Hrvatskoj prešućuju, što se ne odustaje “od velikosrpske ideologije i zastupa cijelu politiku laži i mitova koji su i doveli do rata u cijeloj bivšoj Jugoslaviji, a ne samo u Hrvatskoj”.

Zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić poručila je: “Svi znaju koliko je Stepinac zaslužan za Crkvu u Hrvata, za štovanje Boga, poštivanje svih nacija i spašavanje ljudi u vrijeme Drugoga svjetskoga rata. Onaj tko ne poštuje tuđe, ne poštuje niti svoje. Što god da dođe s one strane, uopće me ne iznenađuje”.

Reagirala je i njezina Hrvatska konzervazivna stranka koja je zatražila od Vlade Republike Hrvatske da srbijanskog ministra Aleksandra Vulina proglasi personom non grata u Republici Hrvatskoj, te da odnose sa Srbijom svedu na razumnu mjeru i zaustave ponižavanje hrvatskog naroda i države.

O ovoj temi na kraju je progovorio i predsjednik Srpskoga narodnog vijeća Milorad Pupovac u Dnevniku Nove TV: “Ja nisam zadužen za crne kronike srpsko-hrvatskih odnosa iako me vrlo često stavljate u tu situaciju. Nisam ja bio jedini domaćin, prema tome ja nisam samo ovdje da budem zadužen za crnu kroniku hrvatsko-srpskih odnosa niti da popravljam ono što se pokvari u hrvatsko-srpskim odnosima, niti da popravljam monološke greške jedne strane. Ako želimo dijalog, onda moramo čuti što se sve govori”.

Papa Benedikt XVI. opisao je kardinala Stepinca na pravi način

Prije nekoliko godina, tadašnji papa Benedikt XVI. je rekao kako je kardinal Stepinac “bio i veliki pastir i veliki kršćanin, čovjek primjernog humanizma čija je sudbina bila živjeti pod dvjema diktaturama, različitima ali uvijek protiv čovjeka i borio se protiv obje”. “Prvo protiv ustaškog režima, koji se činio da ispunjava želje o autonomiji i neovisnosti, ali zapravo je to bila lažna autonomija jer je bila instrumentalizirana od Hitlera i za njegov račun. Kardinal Stepinac je to vrlo dobro shvatio i branio je pravo čovječanstvo protiv tog režima time što je branio Srbe, Židove, Rome. Zatim je bila suprotna diktatura komunizma, gdje se ponovno morao boriti za vjeru, za prisutnost Boga u svijetu, za pravi humanizam koji ovisi o prisutnosti Boga. Tako je njegova sudbina bila da se bori protiv dva različita i suprotstavljena režima i upravo ta odluka da se bori protiv duha vremena za pravi humanizam, koji proizlazi iz kršćanske vjere, velik je primjer ne samo za Hrvate, već za sve nas”, dodao je tada.

Predsjednica Grabar-Kitarović kardinala Stepinca branila je i prije, za razliku od Josipovića

Hrvatska predsjednica tijekom audijencije kod pape Franje razgovarala je s njim i o mogućoj skoroj kanonizaciji blaženoga kardinala Alojzija Stepinca. “Naravno, razgovarali smo o tome, Sveti Otac mi je rekao da za njega nema nikakve dvojbe. Međutim, u međuvremenu je osnovano jedno mješovito povjerenstvo s Pravoslavnom Crkvom kako bi se razmotrili još neki aspekti … jednostavno zato da bi taj čin bio prihvaćen od sviju”, kazala je hrvatska predsjednica. Dodala je da je to “čin koji nije uperen ni protiv koga”.

“To je jednostavno nešto što je trebalo odraditi još davno prije, jer kardinal Stepinac je doista bio sveti čovjek”, naglasila je Grabar-Kitarović.

Za razliku od predsjednice, bivši predsjednik Ivo Josipović govoreći prošle godine o Prvom svjetskom ratu, rekao je kako su s ovog područja mnogi bili u austro-ugarskoj vojci, da su stradali, da je bilo i onih, “poput kardinala Stepinca, koji su ratovali kao dragovoljci na drugoj strani” – Srbije.

Stepinac je bio austro-ugarski vojnik, a kraj Prvog svjetskog rata dočekao je u zarobljeništvu. Tako nikako nije mogao biti dragovoljac Srbije, niti je mogao biti dio te srpske vojske u Prvom svjetskom ratu. Iz logora je pušten 6. prosinca 1918. godine. Taj dan. 6. prosinca 1918. pristupio je jugoslavenskoj vojsci, a Prvi svjetski rat završen je 11. studenog 1918., znači prije.

Smeta im proces kanonizacije?

Kanonizacija blaženog Alojzija Stepinca očito je dovela do burnih reakcija iz Srbije. Vulinova izjava pokazuje samo da država iz koje dolazi po svemu sudeći podržava takve izjave kad ih on i dalje izriče.

Ostaje pitanje zašto nije bilo reakcije hrvatske Vlade, kao i zašto su svi ostali reagirali ovako ‘mlako’, kao da žele skriti činjenice, a ne laži, o kardinalu Stepincu?