Bivši pripadnik ZNG-a Branimir Jurinec iz Gline u srijedu je Draganu Vasiljkoviću, optuženom pred splitskim sudom za ratni zločin, odgovorio da hrvatski branitelji Gline u ljeto 1991. nisu prvi napali neprijateljske snage JNA i srpskih paravojnih postrojbi, jer nisu imali čime s obzirom da su bili naoružani samo puškama, a na njih su pucali tenkovima i višecjevnim raketnim bacačima.
“To jednostavno nije točno, jer mi i nismo imali čime pucati. Bilo nas je pedesetak s puškama u rovovima. Pobrkali ste sistem zapovijedanja”, poručio je svjedok Vasiljkoviću, optuženom među ostalim da je predvodio napad na Glinu, a koji ga je pitao jesu li hrvatski vojnici prvi napali srpske postrojbe u Glini, koje su im potom uzvratile.
Jurinec je ispričao da je neprijatelj po njima pucao iz tenkova i višecjevnih raketnih bacača Orkan. “Moj kolega Stjepan Kos je poginuo prilikom napada na školu, a Zdravko Jurin je teško ranjen. Neprijatelji su pucali po crkvi i školi iz tenkova, koji su bili kod mrtvačnice na novom groblju u Glini, a kasnije su po nama pucali iz Orkana. Tukli su po željama, što su htjeli i stigli. Granate su svugdje padale, po svim mogućim objektima. Naše je zapovjedništvo bilo u kućici ispod škole u šumi. Bili smo naoružani automatskim puškama i nekoliko minobacača s deset granata. Iz Gornjeg Viduševca smo se povukli 30. rujna 1991.”, kazao je Jurinec.
Upitan od odvjetnika Filakovića da precizira gdje je tada bio smješten, svjedok je rekao da je bio u podrumu ispod župnog dvora, odnosno pomoćnog objekta župne crkve, gdje je bilo smješteno i zapovjedništvo. Odgovarajući na pitanja o naoružanju hrvatskih branitelja, kazao je da su imali muzejske primjerke topova, koji su bili neispravni.
Da su neprijateljske snage tenkovima, a potom i Orkanima gađale glinsku župnu crkvu i školu posvjedočio je i Mirko Mihalić iz Gornjeg Viduševca kod Gline, koji je rekao da je prvi napad na glinsku policijsku postaju počeo 26. lipnja 1991. godine u 5 sati ujutro. On i njegovi suborci bili su smješteni u naselju Gornji Viduševac, a tijekom prvog i drugog napada najviše su ih granatirali iz minobacača.
“Tog 26. lipnja je ‘pala’ policijska postaja u Glini, a prije nje je napadnut Gornji Viduševac. Napadali su nas tenkovima, pa je tako bila gađana župna crkva i škola, koja je od crkve bila udaljena svega stotinjak metara. Mi smo imali samo lako pješačko oružje, a tek smo krajem kolovoza dobili nekoliko minobacača”, kazao je Mihalić.
Odgovarajući na pitanja Vasiljkovićeva branitelja Tomislava Filakovića, potvrdio je da su u to vrijeme bile prekinute sve telefonske veze, zbog čega im je jedina veza bio mobitel kojega je MUP instalirao u župnom uredu.
Dragan Vasiljković optužen je pred splitskim Županijskim sudom da je kao zapovjednik Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih postrojbi, odnosno zapovjednik Nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih postrojbi Alfa, postupao protivno odredbama Ženevske konvencije. Među ostalim ga se tereti da je tijekom srpnja 1991. u Glini, u dogovoru sa zapovjednikom tenkovske jedinice JNA, izradio plan napada na tamošnju policijsku postaju te prigradsko naselje Jukinac, sela Gornji i Donji Viduševac, a potom i njihovo zauzimanje. Tijekom napada su oštećeni i uništeni civilni objekti, stanovništvo natjerano na bijeg, pljačkana imovina, te ubijeni i ranjeni civili od kojih i jedan strani novinar.
Suđenje se nastavlja u ponedjeljak, kada treba biti ispitano petero svjedoka.
Zatvorenik iz Knina i zapovjednik Teritorijalne obrane u Glini svjedočili na suđenju Vasiljkoviću
Tekst se nastavlja ispod oglasa
