Svjetski dan močvarnih staništa: Močvare za našu budućnost

Svjetski dan močvarnih staništa, 2. veljače, ove se godine obilježava pod geslom “Močvare za našu budućnost – pridružite nam se”, a iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode te ekoloških udruga tom prigodom ističu važnost očuvanja močvarnih staništa, čiji je broj u svijetu u proteklih 50 godina prepolovljen.

Očuvanjem močvarnih staništa štitimo imovinu i stanovništvo, poručuje ministar Mihael Zmajlović. “Svjetski dan močvarnih staništa izvrsna je prilika da ukažemo koliko su močvarna područja važna za bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta ali i za zaštitu stanovništva i imovine. U teškim situacijama poput poplava, kakve su nažalost pogodile i našu zemlju, vidi se koliko su važna prirodna retencijska područja kao što su Lonjsko polje ili Kopački rit”, istaknuo je Zmajlović za Hinu.

“Močvare za našu budućnost – pridružite nam se” – budućnost čovječanstva ovisi i o močvarama

Svjetski dan močvarnih staništa obilježava se 2. veljače, kao podsjetnik na iznimnu biološku i društvenu važnost tih područja te na Konvenciju o zaštiti močvarnih područja koja je na taj dan 1971. potpisana u iranskom gradu Ramsaru.

Cilj konvencije je očuvanje područja na Zemlji koja su od presudne važnosti za opstanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta te njihovih zajednica, od kojih mnoge čovjek koristi i u određenoj mjeri ovisi o njima. Republika Hrvatska Konvenciji je pristupila 1991., a hrvatski parkovi prirode uključeni na Ramsarski popis su Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero, te Ribnjaci Crna Mlaka u Jastrebarskom i Donji tok Neretve.

U Ministarstvu zaštite okoliša i prirode ističu kako se ovogodišnjim sloganom, “Močvare za našu budućnost – pridružite nam se”, želi naglasiti da budućnost čovječanstva ovisi i o močvarama. Poplavna područja uz obale nizinskih rijeka močvarna su područja koja imaju ključnu ulogu u sprječavanju poplava jer mogu prihvatiti velike količine vode koja prijeti naseljima i obradivim površinama. Gotovo svake godine u Hrvatskoj imamo problem velikih poplava, a u takvim situacijama prirodna poplavna područja poput Kopačkog rita imaju ključnu ulogu u prihvaćanju i zadržavanju poplavnih voda. Na taj način štite stanovništvo i imovinu na širem području, naglašavaju u Ministarstvu.

Močvarna staništa – najugroženiji ekološki sustavi u svijetu

Močvarna staništa predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti, međutim to su i najugroženiji ekološki sustavi u svijetu – u posljednjih 50 godina izgubljeno je 50 posto svih močvarnih staništa, ističu u Ministarstvu.

Vrijednost močvarnih staništa vezana je i uz obnavljanje zaliha podzemnih voda, učvršćivanje obala, zadržavanje hranjivih tvari i sedimenata, ublažavanje klimatskih promjena i pročišćavanje vode. Ona su genske banke biološke raznolikosti, staništa brojnih gospodarski važnih biljnih i životinjskih vrsta, a pružaju i velike mogućnosti za razvoj turizma i rekreacije.

Zelena akcija: Močvare – zaštita od poplava

Udruga za zaštitu okoliša Zelena akcija ističe kako je potpisivanjem Ramsarske konvencije, većina država svijeta, uključujući i Hrvatsku, priznala ogromni značaj ovih staništa i potrebu njihove zaštite.

“Njihovu ogromnu ekološku vrijednost možda najbolje ilustrira podatak da, iako močvare danas zauzimaju svega 6 posto površine našeg planeta, u njima živi oko 40 posto svih biljnih i životinjskih vrsta. Osim ove biološke, močvare ispunjavaju i neke vrlo bitne društvene funkcije, što se prvenstveno odnosi na taloženje i neutralizaciju štetnih tvari te zaštitu od poplava. S obzirom na sve ekstremnije vremenske događaje uzrokovane klimatskim promjenama, ova druga uloga s vremenom će postajati sve važnija”, poručuje Zelena akcija.

Navodi kako su poplave koje su u proljeće prošle godine pogodile čitavu regiju zorno demonstrirale opasnost koja prijeti od klimatskih promjena, kao i neadekvatnost tradicionalnih metoda zaštite od poplava i potrebu razmatranja alternativnih metoda njihove kontrole, pri čemu bi močvare, u svojstvu prirodnih retencija, mogle odigrati značajnu ulogu. Kao pozitivan primjer u Zelenoj akciji ističu Lonjsko polje.

“Unatoč rastućoj svijesti o njihovom značaju i potrebi zaštite, močvarnim staništima još uvijek prijete mnogobrojne opasnosti poput isušivanja, zatrpavanja, prenamjene zemljišta, prekomjerne eksploatacije, unošenja stranih vrsta, melioracija, odlagališta otpada, onečišćenja agrokemikalijama i drugim tvarima, a sve veći problem predstavljaju klimatske promjene”, upozorava Zelena akcija te skreće pozornost javnosti na značaj i potrebu zaštite tih izrazito važnih, ali ugroženih staništa te svima čestita Svjetski dan močvara.

WWF: Vlažna staništa štite nas od razornih poplava

I svjetska nevladina organizacija za zaštitu prirode World Wide Fund for Nature (WWF) ističe važnost močvarnih staništa u poplavama i upozorava da kanaliziranjem rijeka smanjujemo dužinu rijeke i onemogućujemo meandriranje, što je i jedan od razloga zbog kojih gubimo vlažna staništa, a time i prirodnu sposobnost rijeke da nas zaštiti od poplava.

Naglašavaju kako se očuvanjem vlažnih staništa ne čuvaju samo biljne i životinjske vrste, već se ujedno štiti i čovjek. “Čovjek je u uskoj vezi s prirodom, sa slatkovodnim sustavima i vlažnim staništima te uvijek treba imati u vidu da očuvanjem vlažnih staništa čuvamo i svoju pitku vodu, štitimo se od razornih poplava, održavamo ugodnu mikro-klimu područja, smanjujemo utjecaj klimatskih promjena… Čuvajmo naša vlažna staništa kako bi na kraju očuvali sami sebe”, poručuje WWF.

Navode da je tijekom posljednih stoljeća isušeno i izgubljeno više od 90 posto vlažnih staništa Europe.

WWF zajedno s nevladinim organizacijama vodi inicijativu očuvanja “Europske Amazone”, tj. budućeg pentalateralnog UNESCO-vog Prekograničnog rezervata biosfere koji obiluje upravo vlažnim staništima. Ta “Europska Amazona” prekriva područje Mure, Drave i Dunava na granici između Mađarske, Hrvatske, Srbije, Slovenije i Austrije, a vlade pet zemalja zalažu se za osnivanje UNESCO-vog prekograničnog rezervata biosfere. “Mreža više od 10 zaštićenih područja unutar 1 000 000 ha površine prekograničnog rezervata biosfere uvelike doprinosi zaštiti od poplava”, poručuju iz WWF-a.

Prigodni programi u parkovima prirode

Park prirode Kopački rit Svjetski dan močvarnih staništa tradicionalno obilježava u suradnji s Osnovnom školom Bilje, čiji će učenici prirediti prigodan program na temu zaštite ptica u Kopačkom ritu. Za posjetitelje će biti organiziran obilazak parka i besplatna vožnja novim turističkim vlakićem te zajednička priprema tradicionalnih baranjskih jela. U povodu Svjetskog dana močvarnih staništa bit će objavljeni i rezultati redovitog zimskog prebrojavanja ptica u Kopačkom ritu.

Park prirode Vransko jezero, 2. veljače će organizirati za učenike lokalne srednje škole “Tečaj fotografije u Močvari”, a autori fotografija moći će sudjelovati u međunarodnom natjecanju “Močvare – foto natječaj za mlade” u organizaciji Ramsarske konvencije te osvojiti putovanje u jedno od svjetski zaštićenih močvarnih područja po vlastitom izboru.

U Lonjskom polju je u subotu, 31. siječnja, održan tradicionalni skup “Budućnost na rubu močvare”, čiji je domaćin ove godine bilo selo Donja Gračenica. U Društvenom domu Donja Gračenica održano je predavanje o važnosti močvarnih staništa i Ramsarskoj konvenciji.

Izvor: narod.hr/h
Photo: texx1978, Flickr