“S gnušanjem odbacujemo tvrdnje agencije HINA koja u svom članku od 14. studenog 2017. navodi sljedeće: “Prekršajni postupak protiv Marka Perkovića Thompsona zbog ustaškog pokliča “Za dom spremni” na slunjskoj proslavi operacije Oluja, 5. kolovoza…””, stoji na početku objave na službenim Facebook stranicama Marka Perkovića Thompsona.
HINA – Koju ulogu ima i koliko je važna u promociji Hrvatske, a evo tko je i kako vodi!
“Marko Perković Thompson, kako na spomenutom koncertu tako i na svim ostalim koncertima nije uzvikivao nikakav ustaški poklič već je pjevao svoje pjesme koje su kao i svih drugih autora zaštićene zakonima Republike Hrvatske i koje se kao takve legalno reproduciraju.
Također, za slučaj da se tada još nisu bili rodili (ili su bili negdje daleko od Hrvatske) moramo napomenuti, a i informirati novinare u državnoj agenciji Hina kako je pjesma “Bojna Čavoglave” nastala 1991. godine i kao takva imala je veliku vrijednost u podizanju morala hrvatskim braniteljima kao što je puno značila i svim ostalima koji su živjeli pod prijetnjom od srpskih agresora.
Do sada smo navikli da pojedini novinari koji u nedostatku talenta i nezainteresiranosti za taj posao pokušavaju zloćom probiti sebe i svoj medij u sam vrh te profesije kao i da istočni susjedi koji su izvršili agresiju na našu zemlju devedesetih od svoga srama i svoje nemoći nazivaju ustaškim sve što je hrvatsko.
Međutim, zaista nismo navikli da jedna agencija u vlasništvu države (Hrvatska izvještajna novinska agencija) ne poštuje zakone svoje države i nešto što je nastalo u domovinskom ratu kao što je to nastala pjesma “Bojna Čavoglave” proglašava po uzoru na srpske medije ustaškim pokličem, a samim tim i svih 70-ak tisuća posjetitelja toga koncerta ustašama. U tom slučaju mi slobodno možemo reći da je taj njihov uradak “Četnikovanje”.
Menadžment Marka Perkovića Thompsona”, objavili su na službenoj Facebook stranici.
> Udruga U ime obitelji demantira Hinin lažni naslov i namjerno plasirane neistine
Osim hrvatskih medija, vijesti HINE preuzimaju brojne novinske agencije s kojima Hina surađuje (ANSA, AFP, Reuters, APA, STA) te brojni portali u regiji. Tijekom 24 sata Hinine vijesti prima oko 500 korisnika u zemlji i u svijetu. Osim što priprema dvadesetak općih i specijaliziranih servisa vijesti u kojima se dnevno na hrvatskom i engleskom jeziku objavljuje oko 400 tekstova, Hina pruža i multimedijske usluge, ima vlastiti foto (FaH) i audio servis, te elektroničku bazu podataka (EVA) s oko 1,3 milijuna podataka.
U agenciji je ukupno 125 stalno zaposlenih, od toga 103 novinara i urednika. Povremeno za Hinu izvještava još niz vanjskih suradnika-dopisnika iz zemlje i svijeta.
Hina je utemeljena Zakonom o Hini 26.07.1990. Hrvatski sabor je 02.11. 2001. prihvatio novi Zakon o Hini kojim je preustrojena iz državne u samostalnu javnu ustanovu i neovisni javni medij. U studenome 2002. Hina je kao pravna osoba upisana u registar Trgovačkog suda u Zagrebu.
> HNiP: HINA daje otkaz novinarki koja je razotkrila prikrivanje afere Mrsićeve žene
Zakonom je Hina je uređena kao neprofitna javna ustanova i u vlasništvu je RH, usmjerena na tržišno poslovanje stjecanjem prihoda putem ugovora o pretplati na informativne servise i usluge, kako od medijskih korisnika, tako i od države.
Ravnateljica Hine je Branka Gabriela Valentić, a glavni urednik je Serđo Obratov. U upravnom vijeću sjede predsjednik vijeća, Josip Veber, potpredsjednik Roman Jurić, i članovi Slavica Cvitanić, mr.sc. Vlado Rajić, te Vladimir Lulić.
> Ravnateljica Hine optužila Glasnovića da su ljudi poput njega “smrtna prijetnja medijima”
Po Zakonu bi HINA trebala djelovati po načelima neovisnoga, nepristranog i profesionalnoga novinsko-agencijskog izvještavanja i ne smije biti izložena bilo kakvim utjecajima koji bi mogli ugroziti točnost, objektivnost ili vjerodostojnost njezinih informacija. Hina ne smije, faktički ili pravno, doći pod vlasničku ili drugu interesnu kontrolu neke ideološke, političke ili ekonomske skupine. No, je li doista tako?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
