Tko je dr. sc. Ivan Đikić, jedan od potpisnika poziva na cijepljenje protiv koronavirusa?

đikić
Ivan Đikić, Foto: foto HINA/ Mario STRMOTIĆ/ ms

Znanstvenik dr. sc. Ivan Đikić potpisnik je pisma ukupno 30-orice znanstvenika u kojem se poziva na cijepljenje protiv koronavirusa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ovom izjavom htjeli bismo podržati službeni Program cijepljenja u Republici Hrvatskoj protiv koronavirusa SARS-CoV-2, uzročnika bolesti covid-19. Skupina hrvatskih znanstvenika i liječnika putem ove inicijative želi ukazati široj javnosti na važnost cijepljenja protiv ove opasne bolesti.” – poručili su, između ostalog, znanstvenici u pismu.

Od početka pandemije dr. sc. Đikić je učestalo prisutan u medijima, donoseći svoje komentare aktualne situacije i predviđanja razvoja pandemije.

U nastavku donosimo neke informacije o dr. sc. Ivanu Đikiću.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ivan Đikić rođen je 1966. godine u Zagrebu. Diplomirao je na zagrebačkom Medicinskom fakultetu u roku od četiri i pol godine s prosječnom ocjenom 5,0, a doktorirao je također u Zagrebu. Od 1991. do 1992. godine volontirao je u bolnicama u Zagrebu, te paralelno radio u sanitetskom stožeru RH. Kao rezultat tog rada, objavio je dva znanstvena rada o civilnim žrtvama u ratu, a njegov prvi znanstveni rad, objavljen u poznatom svjetskom znanstvenom časopisu Nature, bavio se upravo strahotama rata u Hrvatskoj i BiH.

Danas radi na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Goethe u Frankfurtu

Od 1992. do 1997. usavršavao se u laboratoriju prof. dr. Josepha Schlessingera u New Yorku, a od 1997. voditelj je laboratorija za molekularnu biologiju tumora u Ludwigovom Institutu za istraživanje raka u Švedskoj. Godine 2002. izabran je za redovitog profesora Medicinskog fakulteta Sveučilišta Goethe u Frankfurtu, u Njemačkoj, gdje i danas radi, a kao izvanredni profesor predaje i na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, te je voditelj Laboratorija za molekularnu biologiju tumora u MedILSu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja među kojima je uvrštenje njegovog otkrića mehanizma kojim se stanice ljudskog organizma brane od razvoja karcinoma među najznačajnija medicinska otkrića za 2005. godinu u časopisu Science, nagrade Europskog udruženja za istraživanje tumora (2006.), njemačke nagrade “Sir Hans Krebs” (2009.), nagradu “Deutschen Krebspreis” (2010.) i dr.

Lažne optužbe protiv ministra Pava Barišića

Ivan Đikić svojevremeno je javnosti postao poznat po pokretanju kampanje protiv tadašnjeg ministra obrazovanja Pava Barišića koja se na kraju pokazala neutemeljena. Zajedno s filozofom dr. sc. Hrvojem Zovkom Đikić je optužio ministra dr. sc. Barišića da je u svojoj doktorskoj disertaciji samoga sebe plagirao.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sveučilište u Augsburgu, gdje je dr. sc. Barišić doktorirao, u ožujku 2018. odbacilo je sve optužbe vezane uz doktorski rad dr. Pava Barišića, kojima je on, u vrijeme obnašanja dužnosti ministra znanosti i obrazovanja bio nesmiljeno izložen.

> Đikić i još 29 liječnika i znanstvenika pismom pozivaju na cijepljenje protiv korone

> Ivan Đikić se obratio premijeru i predsjednici i podržao prosvjede na Hrvatskim studijima

> Zovko se priključio Đikiću: Umjesto isprike Barišiću – nove optužbe

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Dr. Pavo Barišić za Narod.hr: ‘Sada je bjelodano čija je znanstvenička vjerodostojnost došla u pitanje i kakve su nakane bile u pozadini’

Optužujući ga za plagiranje i kršenje akademske procedure, dr. sc. Barišića prijavili su dr. sc. Ivan Đikić i dr. sc. Jure Zovko, a temeljem tih, tada još nedokazanih optužbi, u Saboru je bilo pokrenuto izglasavanje povjerenja njemu kao ministru, 9. veljače 2017. Nepovjerenje nije izglasano: protiv je bilo 72 zastupnika, a za 49 zastupnika.

Među glasnijima u kampanji protiv ministra Barišića bio je HNS na čelu s Ivanom Vrdoljakom, današnji koalicijski partner HDZ-a, koji je nakon sklopljene koalicije, na ministarsko mjesto predložio svoju kandidatkinju, Blaženku Divjak.

Zanimljivo je napomenuti da je i nakon prvoga očitovanja predsjednice Sveučilišta u Augsburgu prof. dr. sc. Sabine Doering-Manteuffel jedan od prijavitelja dr. sc. Ivan Đikić u svojoj izjavi objavljenoj u Večernjem listu 2. kolovoza 2017. uporno je tvrdio kako u Augsburgu „nisu rekli da nije autoplagirao“ te je dokazivao kako je „takav postupak poznat pod nazivom ‘autoplagijat’“. Sada je napokon Sveučilište u Augsburgu mjerodavnim pravorijekom utvrdilo neosnovanost „prigovora o autoplagijatu“ (Selbstplagiatsvorwürfe).

Još je čudnovatije to što je u najnovijem očitovanju dr. sc. Đikić izjavio da nije ni imao uvid u original disertacije nego je prijavu podnio na temelju objavljene knjige koja se razlikuje od prvotne verzije doktorata. Postavlja se pitanje o znanstvenoj etičnosti takva postupka.

Podržao prosvjede na Hrvatskim studijima 2017. 

Ivan Đikić 2017. podržao je blokadu nastave na Hrvatskim studijima pridruživši se tako lijevim medijima koji su poticali te nerede.

Poručio je kolegama s Hrvatskih studija da njihovo ”znanje i talenti predstavljaju budućnost zemlje u kojoj bi rad i stručnost trebali biti temelj napretka i sretnog života”.
Đikić je pozvao premijera i predsjednicu da pomognu riješiti problem.

”Ovim obraćanjem pozivam i premijera Vlade RH i Predsjednicu RH da aktivno pomognu rješavanju problema studenata na Hrvatskim studijima, jer će na taj način najbolje dokazati da svoje riječi pretvaraju u djela na korist i dobrobit mladih u Hrvatskoj”, zaključio je Đikić svoj tekst.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.