Priopćenje Sveučilišta u Augsburgu odbacilo je sve optužbe vezane uz doktorski rad dr. Pava Barišića, kojima je on, u vrijeme obnašanja dužnosti ministra znanosti i obrazovanja bio nesmiljeno izložen.
Komentirajući za Narod.hr dr. Pavo Barišić istaknuo je kako su optužbe Sveučilištu u Augsburgu bile upućene četiri dana prije nego što se u Hrvatskom saboru glasovalo o povjerenju njemu kao ministru znanosti i obrazovanja.
Sveučilište u Augsburgu: ‘Pavo Barišić nije samoga sebe plagirao’ – hoće li se HNS ispričati?
U komentaru za Narod.hr donedavni ministar znanosti i obrazovanja podsjetio je i na svoju izjavu iz veljače prošle godine, kada su se prvi put pojavile opužbe protiv njega, ističući da je pravorijek Sveučilišta u Augsburgu potvrdio ono što je i sam tada iznio.
Izjavu koju je tada uputio javnosti, a možete ju pročitati u nastavku, završio je riječima:
“Valja se samo nadati da će svjetlo lomače biti dovoljno snažno da osvijetli ne samo one pod kojima je zapaljena nego i one koji je svojim treščicama hrane.”
Loading...
Reload document 
Open in new tab Upitan za završni komentar, uputio je na svoje riječi iz spomenute izjave: „Ako je ovdje nešto neetično, onda je to kampanja sustavne difamacije mojega znanstvenog i ljudskog dostojanstva kojoj su se priključila potpisana dvojica znanstvenika. Postavlja se pitanje s kojom namjerom to čine.“ Dodaje kako je sada posve bjelodano čija je znanstvenička čestitost i vjerodostojnost došla u pitanje i kakve su nakane bile u pozadini.
Priopćenje iz Augsburga
Konačno priopćenje Sveučilišta u Augsburgu navodi:
»U veljači 2017. Sveučilištu u Augsburgu izneseni su prigovori protiv g. prof. dr. Pave Barišića koji se odnose na disertaciju pod naslovom »Svijet i etos. Hegelov stav prema propasti Zapada« koju je u ljetnom semestru 1989. predao na tadašnjem Filozofskom fakultetu I Sveučilišta u Augsburgu.
Po primitku završnih izvještaja obaju sveučilišnih tijela kojima je povjereno da ispitaju iznesene prigovore Sveučilište u Augsburgu usvojilo je konačan stav da glede spomenutog predmeta
A) nije došlo do povrede općih »Načela za postupanje u slučaju sumnje na nedolično znanstveničko ponašanje« Sveučilišta u Augsburgu te da se nadalje
B) ne može utvrditi ni povreda Pravilnika o promaknuću tadašnjega Filozofskog fakulteta I Sveučilišta u Augsburgu koja bi opravdala da se g. Barišiću pripiše namjera svjesne prijevare i da se u skladu s tim poduzmu daljnje mjere.«
Tko je podnio prijavu?
Optužujući ga za plagiranje i kršenje akademske procedure, dr. Barišića prijavili su dr. sc. Ivan Đikić i dr. sc. Jure Zovko, a temeljem tih, tada još nedokazanih optužbi, u Saboru je bilo pokrenuto izglasavanje povjerenja njemu kao ministru, 9. veljače 2017. Nepovjerenje nije izglasano: protiv je bilo 72 zastupnika, a za 49 zastupnika.
Među glasnijima u kampanji protiv ministra Barišića bio je HNS na čelu s Ivanom Vrdoljakom, današnji koalicijski partner HDZ-a, koji je nakon sklopljene koalicije, na ministarsko mjesto predložio svoju kandidatkinju, Blaženku Divjak.
Izjave dr. sc. Đikića
Zanimljivo je napomenuti da je i nakon prvoga očitovanja predsjednice Sveučilišta u Augsburgu prof. dr. sc. Sabine Doering-Manteuffel jedan od prijavitelja dr. sc. Ivan Đikić u svojoj izjavi objavljenoj u Večernjem listu 2. kolovoza 2017. (https://www.vecernji.hr/vijesti/pavo-barisic-ivan-dikic-plagijat-1186251) uporno tvrdio kako u Augsburgu „nisu rekli da nije autoplagirao“ te je dokazivao kako je „takav postupak poznat pod nazivom ‘autoplagijat’“. Sada je napokon Sveučilište u Augsburgu mjerodavnim pravorijekom utvrdilo neosnovanost „prigovora o autoplagijatu“ (Selbstplagiatsvorwürfe).
Još je čudnovatije to što je u najnovijem očitovanju dr. sc. Đikić izjavio da nije ni imao uvid u original disertacije nego je prijavu podnio na temelju objavljene knjige koja se razlikuje od prvotne verzije doktorata. Postavlja se pitanje o znanstvenoj etičnosti takva postupka.
Tko je dr. Barišić?
Prof. dr. dc.Pavo Barišić diplomirao je studij prava Pravnom fakultetu te studij filozofije i njemačkog jezika i književnosti na Filozofskom fakutetu, na Sveučilištu u Zagrebu. Magistrirao je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, a doktorirao je na Sveučilištu u Augsburgu. Znanstveni je savjetnik na Institutu za filozofiju u Zagrebu, a bio je redoviti profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu.
Dužnost ministra znanosti i obrazovanja obnašao je u početku mandata vlade Andreja Plenkovića, od 19. listopada 2016. do 9. lipnja 2017.
Dr. Barišić trenutačno se nalazi na studijskom boravku na Sveučilištu Ludwig Maximilian u Münchenu. Odazvao se kao gostujući istraživač na poziv ugledne Zaklade Alexandera von Humboldta koji mu je upućen u znak „priznanja za znanstvene radove u njegovu znanstvenom području i njegov prinos znanstvenoj suradnji s njemačkim kolegicama i kolegama stručnjacima“. Iz tiska izlazi u nakladi Nomos iz Baden-Badena njegova nova knjiga o kozmopolitskoj demokraciji koju izdaje zajedno s akademikom Henningom Ottmannom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
