Jedan Hrvat uskoro zauzima visoku funkciju u EU. To usprkos nekim najavama, barem zasad, neće biti premijer Andrej Plenković već je tu “čast” dobio još uvijek aktualni čelnik Sigurnosno-obavještajne agencije Daniel Markić. On će zauzeti poziciju direktora Centra EU za analizu obavještajnih podataka. Markić odlazi nakon punih osam godina, a njegov je mandat u sigurnosnom smislu obilježila pandemija koronavirusa, ruska agresija na Ukrajinu i migracije. Zbog prirode posla o Markiću i njegovim potezima ne zna se mnogo, a jedini izvor kakvog-takvog informiranja javnosti su redovita godišnja izvješća SOA-e koja na vrlo općenit način naznačuju najznačajnije sigurnosne ugroze po RH.
>Milanović predložio Plenkoviću Daniela Markića za v.d. ravnatelja SOA-e
Markić odlazi 1. rujna
Daniel Markić nakon više od osam godina (stupio je na dužnost u svibnju 2016.) odlazi s čelne pozicije Sigurnosno-obavještajne agencije. Postat će direktor Centra EU-a za analizu obavještajnih podataka (EU INTCEN) koji je dio Europske službe za vanjsko djelovanje (EEAS).
Na funkciju stupa 1. rujna ove godine. Iduća dva mjeseca, potvrdio je premijer Andrej Plenković, Markić ostaje obnašatelj dužnosti ravnatelja SOA-e.
Tko nakon Markića?
Nakon što Markić ode s dužnosti pokrenut će se postupak izbora novog ravnatelja. Za vrijeme trajanja postupka SOA neće ostati bez vodstva. Vodit će ju zamjenik ravnatelja što će ubrzo postati Hrvoje Omrčanin oko kojeg su se dogovorili premijer i predsjednik RH.
>Miljević: SOA ne prikuplja podatke za rješavanje političkih problema, nego zbog sigurnosti građana i državnog poretka
Posljednje izvješće SOA-e
“Prikupljanjem i analizom podataka od značaja za nacionalnu sigurnost, SOA prepoznaje, istražuje i razumijeva prijetnje i izazove nacionalnoj sigurnosti pružajući državnom vodstvu i ostalim tijelima pouzdanu podlogu u odlučivanju i djelovanju u zaštiti nacionalne sigurnosti, interesa i dobrobiti građana Republike Hrvatske”, misija je SOA piše na njezinim službenim stranicama.
Kojim se konkretnim prijetnjama nacionalnoj sigurnosti i na koji način bavila SOA teško je iz javno dostupnih podataka detaljnije raščlaniti. Takva povjerljivost podataka logičan je modus operandi za Sigurnosno-obavještajnu agenciju koju mnogi kolokvijalno nazivaju “Tajnom službom”.
Ipak, iz dostupnih godišnjih javnih izvješća SOA-e (posljednje dostupno za 2022.) vidljivo je da se ta agencija bavi svim najozbiljnijim ugrozama po Hrvatsku i njene građane. Zbog očitih razloga, u izvješćima se o njima piše na vrlo općenit način bez otkrivanja povjerljivih podataka.
U izvješću iz 2022. navodi se da će Ruska agresija na Ukrajinu dugoročno narušiti globalnu sigurnost i stabilnost, spominje se i Džihadistički terorizam koji je i dalje značajna prijetnja europskoj sigurnosti, naglašavaju se i problemi korupcije, organiziranog kriminala te migracija. Osim toga, govori se i o stranom obavještajnom i informacijskom djelovanju, ali i povećanju broja državno sponzoriranih kibernetičkih napada…
Zanimljivo, cijelo jedno poglavlje posljednjeg godišnjeg izvješća SOA-e posvećeno je ratnim zločinima i pronalasku nestalih iz Domovinskog rata.
“SOA kontinuirano, u suradnji s drugim nadležnim tijelima (Ministarstvo hrvatskih branitelja, MUP, VSOA, DORH), sudjeluje u rasvjetljavanju sudbine i mjesta ukopa nestalih osoba. Protek vremena nije umanjio važnost ovog pitanja u radu SOA-e. Pri tome je prioritet postupanja utvrđivanje lokacija masovnih i pojedinačnih grobnica osoba nestalih tijekom Domovinskog rata i okolnosti njihova nestanka, smrti i ukopa”, stoji u izvješću.
>Tko je Daniel Markić kojega su predsjednica i premijer predložili za ravnatelja SOA-e
Što je SOA?
SOA je dio sustava nacionalne sigurnosti i sastavnica sigurnosno-obavještajnog sustava Republike Hrvatske (RH). Temeljem Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu RH iz 2006. godine, u RH djeluju dvije sigurnosno-obavještajne agencije: SOA se bavi civilnim dijelom nacionalne sigurnosti, dok se Vojna sigurnosno-obavještajna agencija (VSOA) bavi vojnim i obrambenim segmentom zaštite nacionalne sigurnosti.
Rad sigurnosno-obavještajnih agencija usmjeravaju Predsjednik RH i Vlada RH kroz Vijeće za nacionalnu sigurnost (VNS). VNS, uz davanje smjernica sigurnosno-obavještajnim agencijama, razmatra i procjenjuje prijetnje i rizike te donosi odgovarajuće zaključke.
Godišnje smjernice za rad sigurnosno-obavještajnih agencija zajednički utvrđuju Predsjednik RH i Vlada RH i njima se definiraju teme bitne za ostvarivanje nacionalne sigurnosti i interesa RH.
Temeljem Godišnjih smjernica SOA planira svoj rad i izvješćuje korisnike. Godišnje smjernice ujedno su dokument koji služi kao temelj za provedbu nadzora i ocjenjivanje ispunjavanja zadaća SOA-e.
Uz Godišnje smjernice i Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu RH, rad SOA-e usmjeravaju i drugi strateški i dugoročni dokumenti poput Strategije nacionalne sigurnosti i Nacionalne strategije za prevenciju i suzbijanje terorizma, ali i ostali zakonski planski propisi.
Operativno usklađivanje rada agencija, provedbu i razradu odluka Predsjednika RH i Vlade RH o usmjeravanju rada SOA-e i VSOA-e provodi Savjet za koordinaciju sigurnosno-obavještajnih agencija (Savjet) kojeg vodi potpredsjednik Vlade RH zadužen za nacionalnu sigurnost. Stručne i administrativne poslove za VNS i Savjet obavlja Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost (UVNS).
Tko je Daniel Markić?
Daniel Markić je četvrti ravnatelj SOA-e, a na dužnost je imenovan 05. svibnja 2016. godine. Na drugi mandat imenovan je 06. svibnja 2020. godine. Rođen je 1972. godine u Parizu u Francuskoj.
Oženjen je i ima četvero djece. Specijalizirao je međunarodno i europsko pravo. Profesionalnu karijeru je započeo 1991. godine kao pripadnik specijalnih postrojbi Glavnog stožera Hrvatske vojske, gdje je napredovao do čina bojnika. 1994. godine iz Hrvatske vojske prelazi u Hrvatsku izvještajnu službu (HIS) gdje ostaje do 2001. godine.
U HIS-u je obavljao rukovoditeljske poslove u operacijama i međunarodnoj suradnji. 2001. godine iz HIS-a odlazi u diplomaciju te do 2005. godine radi kao prvi tajnik u Misiji Republike Hrvatske pri EU u Bruxellesu, Belgija.
Nakon diplomatske karijere prelazi u Obavještajnu agenciju (OA) gdje je obavljao poslove voditelja međunarodne suradnje.
U novoformiranoj Sigurnosno-obavještajnoj agenciji (SOA) rukovodio je poslovima u operacijama, obrazovanju i međunarodnoj suradnji do 2016. godine, kada je imenovan ravnateljem SOA-e.