Tko je Nikola Vukobratović, anarho-komunist i Pupovčev predsjednik Prosvjete?

Srpsko kulturno društvo (SKD) Prosvjeta u fokusu je hrvatske javnosti. U tu se „kulturu“ uvrstio i ideolog Memoranduma SANU-a Dejan Medaković, a u Vukovaru se nimalo slučajno uoči obljetnice okupacije grada i pokolja hrvatskih civila i branitelja na Ovčari u Srpskom kulturnom centru najavila izložba fotografija „Srpkinja – heroina Velikog rata“. Srpsko narodno vijeće (SNV), Novosti i Prosvjeta zajedničkim snagama promiču tezu o „fašizaciji društva“ te tako unose nemir i u hrvatski i u srpski narod. Na tom je zadatku i Nikola Vukobratović, kojeg novinar Gordan Malić naziva anarhistom i komunistom. Tko je Vukobratović?

> Malić o Vukobratoviću: Djelovanje mu je destruktivno, subverzivno i anarhističko, imao je posla i s BIA-om

Malić je gostujući na N1 televiziji ustvrdio da je Vukobratović jedan od „revolucionara“ s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, iz inicijative „Slobodni filozofski“ iz 2009. godine, kada su studenti marksističkog i jugoslavenskog usmjerenja remetili nastavu i fizički onemogućavali profesore i studente u radu. Malićeva je teza da je upravo Vukobratović, kao remetilački faktor, postavljen za predsjednika Prosvjete nakon sklapanja koalicije HDZ-a i DP-a, ne kako bi širio kulturu i dijalog u Hrvatskoj, već destabilizirao međuetničke odnose. Upravo je izložba o Dejanu Medakovića najbolji dokaz toj tezi.

> Istina o Dejanu Medakoviću i SANU – zašto je izložba Srpskog kulturnog centra problematična?

Tko je Nikola Vukobratović?

Vukobratović je danas član Samostalne demokratske srpske strane (SDSS) Milorada Pupovca, novinar Novosti i predsjednik SKD Prosvjeta.

Rođen je 1985. u Koprivnici, a odrastao je u Križevcima do dolaska na studij u Zagreb. Njegovo studiranje obilježio je spomenuti prosvjed iz 2009. godine. Tada je manji dio lijevo orijentiranih studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu pokrenulo blokadu fakulteta pod sloganom „Besplatno obrazovanje za sve“, čime je započeo pokret „Slobodni Filozofski“.

Povod su bile najave uvođenja školarina i “komercijalizacije” visokog obrazovanja. Studenti su okupirali fakultet, obustavili nastavu i organizirali „plenume“ na kojima su se odluke donosile „direktnom demokracijom“. Tijekom blokade su održavali javna predavanja i tribine, tobože otvarajući fakultet građanima. Pokret se ubrzo proširio i na druge hrvatske fakultete. “Slobodni Filozofski” je nakon toga nastavio djelovati kao ekstremno lijevi medij financiran od strane države i Grada Zagreba.

Vukobratović u medijskom poslu

Nakon što je diplomirao povijest, zaposlio se u Arhivu Srba SNV-a. Radio je i kao novinar u brojnim časopisima i portalima. Svojevremeno je bio glavni urednik hrvatskog izdanja Le Monde diplomatique. Bavio se uglavnom vanjskom politikom, o čemu piše i za Novosti. Očekivano, piše iz pozicije ljevice, što se najbolje očituje u sintagmama koje koristi: „ekstremno konzervativna vlada“, „rasistički neredi“ u kontekstu antiimigracijskih prosvjeda, „ekstremna desnica“ i slično.

> Otkrivamo tko u svjetske medije plasira klevete o Thompsonu i ‘fašizaciji’ Hrvatske

Pisao je i za „regionalni portal“ Bilten, financiran od strane lobističke nevladine organizacije Rosa Luxemburg Stiftung, povezane s njemačkom ekstremnom ljevicom. Nazvana je po poznatoj marksističkoj teoretičarki, socijalistkinji i revolucionarki s početka 20. stoljeća. Organizacija financira i niz ekstremno lijevih udruga u Zagrebu povezanih sa strankom Možemo.

Na Biltenu je pisao o ekstremnoj ukrajinskoj desnici 2018. i kako se protive miru u Donbasu 2019. godine, „LGBT pravima“ u Europi, „etničkom čišćenju“ u Mađarskoj, klimatskim promjenama i drugim temama koje okupiraju misli prosječnog ljevičara u Hrvatskoj.

Članci na portalu ‘Slobodni filozofski’

Posebno zanimljivi Vukobratovićevi članci su oni objavljeni na portalu „Slobodni filozofski“. Njegov najstariji članak iz 2011. govori o zaštiti manjina, pri čemu kritizira Francusku i Njemačku, dok Hrvatska ima razvijeniji sustav zakonske zaštite manjina od mnogih zapadnoeuropskih država. Upozorava na dvostruke standarde EU-a, porast nacionalizma i rasizma u političkom mainstreamu, ističući kako su imigranti najbrojnija i najpotlačenija europska manjina. Međutim, ne spominje kakav je status manjina u Srbiji.

Često je pisao o marksizmu, klasama i revoluciji iz perspektive komunističke ideologije. Tako je u članku „Zanimanje: revolucionar/ka“ iz 2013. pisao kako se „samoodržavanje ljevice postiže kombinacijom profesionalnih kadrova i aktivnog revolucionarnog ponašanja u svakodnevnom životu“.

U posljednjem članku s kraja rujna 2025. Vukobratović brani radikalnu i terorističku skupinu Antifu koju Trump navodno „demonizira“. Antifa je, iz perspektive Vukobratovića, „metoda otpora fašizaciji dovoljno otvorena i fleksibilna da obuhvati sve koji ne žele živjeti u svijetu s još manje slobode i još više nejednakosti nego danas“.

> Trump ih proglasio teroristima: Postoji li Antifa u Hrvatskoj?

Prosvjedovanje u Srbiji 2011. i posjet Porfiriju 2021.

Godine 2011., prema Maliću, kao komunist-anarhist sudjelovao je u demonstracijama protiv NATO-a u Beogradu. Tamo je i uhićen sa skupinom srbijanskih anarhista-komunista. Saslušavala ga je BIA jer je državljanin Republike Hrvatske. Međutim, nije protjeran, što je inače praksa Srbije kada stranci dolaze prosvjedovati u tu zemlju.

Deset godina kasnije, 2021., vratio se u Srbiju kao predsjednik Srpskog demokratskog foruma (SDF), a posjetio je i patrijarha Srpske pravoslavne crkve Porfirija, što je za Malića vrlo znakovito, kao i susret sa srbijanskom sigurnosnom službom deset godina ranije.

Susret se dogodio sredinom srpnja, u sastavu: Nikola Vukobratović, Marina Stojnović, Jovan Vlaović, Emina Đurašević, Jelena Nestorović i Dragana Jeckov.

Kako piše SDF, prilikom susreta raspravljalo se o budućim planovima SDF-a, o radu pravoslavne gimnazije Kantakuzina Katarina Branković u Zagrebu, o aktualnim pitanjima i događanjima u srpskoj zajednici u Hrvatskoj te o izazovima Porfirijeve nove uloge patrijarha.

> Radi Borić srce je kucalo za Porfirijeve kružoke: Zašto je SPC po mjeri ljevice i ateista?

Revoltiran Karamarkom i zabrinut za sigurnost Srba u Hrvatskoj

Njegov ulazak u politiku motiviran je „revoltom“ zbog Tomislava Karamarka i „atmosfere“ koja je tada vladala. „Atmosfera“ o kojoj govori Vukobratović jest približavanje HDZ-a desnici i bojazan od izbacivanja Milorada Pupovca iz vlasti.

Nadalje, stava je kako Srbi u Zagrebu, kao i u ostalim dijelovima Hrvatske, imaju problem, odnosno „ogroman društveni pritisak“. Moraju se „skrivati ili negirati svoj identitet“.

U intervjuu za portal Srbi.hr kazao je kako Srbima danas nije ništa lakše nego devedesetih, dok je trajao rat i neposredno nakon njega. Rješenje vidi u jačanju vlastitih institucija. Kada govori o jačanju institucija, Vukobratović se nada financijskim injekcijama iz državnog i lokalnih proračuna.

Tek tada, kada se ojačaju srpske institucije, Srbi će biti spremni suprotstaviti se „svim ovim negativnim, antidemokratskim, antimanjinskim i antisrpskim tendencijama u društvu“. Ova izjava otkriva njegov „vatreni“, revolucionarni karakter iz studentskih dana.

> SKD Prosvjeta reagiralo na prosvjed zbog izložbe Medakoviću, usput Preradovića proglasili srpskim pjesnikom

Vukobratović u Skupštini protiv mjere roditelj-odgojitelj

U prvom mandatu Tomislava Tomaševića, izabran je 2021. za zastupnika u Skupštini Grada Zagreba. Na dopunskim izborima za manjinske vijećnike „osvojio“ je 214 glasova, temeljem lošeg izbornog sustava koji manjinama donosi privilegije koje ne uživa gotovo nitko u Europskoj uniji. Ironično, ušavši u Skupštinu, za srpske je Novosti u intervjuu 2022. kazao kako mu je bitno da budu prihvaćeni kao ravnopravni sudionici.

Tomaševića je prvo pohvalio što se pojavio na komemoraciji za obitelj Zec. Taj zločin u ratu, a ne ratni zločin, okarakterizirao je kao „simbol prećutanih zločina nad Srbima“. Nakon obećanja da će se baviti stanjem u Holdingu, opet je okrenuo na ideologiju, okomivši se na mjeru roditelj-odgojitelj koja je, kako on kaže, bila „jako loša“. Prema Vukobratoviću, mjera nije bila ni populacijska ni demografska, nego „ideološka mjera koju je dobar dio ljudi koristio kao zamjenu za one socijalne“.

Mjera roditelj-odgojitelj za njega je loša i iz razloga što je „poticaj konzervativnim obiteljima“ te joj je namjera bila „smanjiti pobačaje“. Ukratko, bila je ideološka, besmislena i skupa, kazao je Vukobratović, zanemarujući činjenicu da je postigla pozitivan demografski učinak dok je bila na snazi, a povrh svega – ženama je omogućavala pravo na izbor, izabrati da budu majke i odgajateljice svoje djece.

> Vlatka Kalinić: Roditelj odgojitelj bio je najradikalniji društveni eksperiment koji je Hrvatska ikad provela – i ukinula

Peternel: Vukobratović je ‘notorni jugoljevičar’

O Vukobratovićevom skupštinskom djelovanju saborski zastupnik Igor Peternel kazao je sljedeće: „Vukobratovića znam iz zagrebačke Skupštine, a pratio sam ga i ranije. Radi se o notornom jugoljevičaru kojega vrlo malo zanimaju manjinske teme, puno više ‘hrvatske’, dobro međunarodno i domaće umreženom, ambicioznom i opasnom tipu koji je očigledno postavljen za predsjednika Prosvjete kako bi provocirao svježim idejama i akcijama. Milorad uvijek zna što radi i zašto“, rekao je Peternel.

> Peternel: Novosti ne zadovoljavaju kriterije – ni jedan euro javnog novca im ne pripada

Predsjednik Prosvjete od kraja 2024.

Za predsjednika Prosvjete, Vukobratović je imenovan nedugo nakon stvaranja koalicije HDZ i DP-a, kako je u studiju N1 naglasio Malić. Tada je Prosvjeta, kao i SNV, odabrala novi smjer. Vukobratović kao anarhist nije slučajno postao prvim čovjekom Prosvjete, njegovo djelovanje je „destruktivno, subverzivno i anarhističko“, kazao je Malić.

Dana 24. studenog 2024. na izbornoj skupštini Prosvjete na mjestu predsjednika zamijenio je Milu Radovića i u nepunih godinu dana ovu tobože kulturnu organizaciju doveo pred svjetlo medijskih reflektora. Kako je prije godinu dana izvještavao lokalni križevački portal, Vukobratović je bio član Upravnog odbora Srpskog demokratskog foruma (SDF), zastupnik u Skupštini Grada Zagreba gdje je član odbora za kontrolu i za nacionalne manjine, istraživač u Arhivu Srba u Hrvatskoj te predsjednik Programskog savjeta Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS).

Umrežen u Pupovčeve institucije i medije, s vezama u inozemstvu, posebice u Srbiji, Vukobratović je zasigurno osoba od interesa hrvatske javnosti.

> Navijači Istre Pupovcu: Ako vam je do kulture – kulturno odgovorite gdje su 1740 nestalih osoba?

Izvor: narod.hr