Predsjedavajući Hrvatskoga sabora Željko Reiner (HDZ) iznenadio je hrvatsku javnost u utorak najavivši hitnu promjenu dnevnog reda za srijedu, i to uoči ljetne stanke, uvrstivši točku za promjenu Ustava. Sabor, podsjećamo, prestaje s radom 15. srpnja.
> U ime obitelji: ‘Ovako su HDZ i SDP manipulirali potpisima za referendum!’
“HDZ je uvrstio točke za promjenu Ustava kako bi se prošvercale ustavne izmjene koje će u praksi ne samo otežati nego onemogućiti referendume u Republici Hrvatskoj”, upozorila je odmah Mostova saborska zastupnica Marija Selak Raspudić.
Od ukupno 151 saborskog zastupnika, HDZ je za svoju inicijativu prikupio 92 potpisa, što znači da bi im trebalo još devet ruku za konačno izglasavanje Ustava.
> Zašto saborski zastupnici ne ukinu dvomjesečnu ljetnu i jednomjesečnu zimsku stanku?
Politička trgovina po svemu sudeći odrađena je s tek osnovanom strankom Socijaldemokrati, jer njihov prvi politički potez je podrška HDZ-u.
Od 18 saborskih zastupnika koji su izašli iz SDP-a, 13 ih je u subotu ušlo u novoosnovanu stranku, a od toga ih je 10 dalo HDZ-u potpise za pokretanje procedure izmjena Ustava.
Inicijativu su potpisali Romana Nikolić, Vesna Nađ, Erik Fabijanić, Ivana Posavec Krivec, Domagoj Hajduković, Katica Glamuzina, Željko Pavić, Renata Sabljar Dračevac, Nikša Vukas te Marina Opačak Bilić, navodi jutarnji.hr.
Potpise su navodno dali i Dario Zurovec (Fokus), Milan Vrkljan (nezavisni), Hrvoje Zekanović (nezavisni), Marijana Petir (nezavisni).
> Selak Raspudić: Silovanje dnevnog reda kako bi se prošvercale ustavne izmjene koje će onemogućiti referendume u Hrvatskoj
“Sad se vidi u kom grmu leži žeton. Ovakvo silovanje dnevnog reda, gdje se preko noći pokušava ugurati novu točku, sve kako bi se trenutkom nepažnje onemogućila saborska rasprava i prošvercale ustavne izmjene koje će u praksi ne samo otežati nego onemogućiti referendume u Republici Hrvatskoj sramota je za sve demokratske procedure i prosto je nevjerojatno da postoji ikoja demokratska stranka odnosno zastupnik u Republici Hrvatskoj koji će podržati ovakvo gušenje demokracije HDZ-a i onemogućavanje izjašnjavanja volje hrvatskih građana”, rekla je Selak Raspudić za N1, nakon iznenadnog uvrštavanja sporne točke u dnevni red.
Predložene izmjene Ustava odnose se na prijedlog da za raspisivanje državnih referenduma uvjet više ne bude podrška 10 posto od ukupnog broja birača, što je više od 360.000 potpisa, nego da to budu potpisi 250.000 birača. Također, predlaže se da uvjet za promjenu Ustava i organskih zakona bude podrška najmanje trećine svih birača u državi, a za ostala referendumska pitanja morala bi se izjasniti najmanje četvrtina svih birača.
U proceduru je uvršten i prijedlog izmjena Ustavnog zakona o Ustavnom sudu prema kojem se više ne bi čekalo prikupljanje potpisa za referendumsku inicijativu, nego bi Ustavni sud o (ne)dopuštenosti pitanja odlučivao prije nego što se pristupi prikupljanju potpisa.
Što je sporno u nacrtu prijedloga zakona?
“Nacrt prijedloga Zakona favorizira protivnike narodne referendumske inicijative, time što protureferendumski odbor, koji nema nikakav legitimitet prikupljenih potpisa, suprotstavlja organizacijskom odboru koji je prikupio barem 10 posto potpisa od ukupnog broja birača te daje slobodnu ruku različitim razinama vlasti da sudjeluje u protureferendumskoj kampanji uz protureferendumski odbor, čime suprotstavlja vlast narodu, što je pogrešan koncept. Kodeks dobre prakse Venecijanske komisije o referendumima navodi da “javne vlasti ne smiju utjecati na rezultat glasovanja kroz prekomjernu, jednosmjernu kampanju” , pojasnio je odvjetnik Karlo Novosel ispred U ime obitelji na nedavnom okruglom stolu ‘Čemu referendum’.
“Potrebno je odrediti da se potpisi mogu prikupljati na bilo kojem mjestu na području Republike Hrvatske, kao što je to u Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, Zakonu o lokalnim izborima, Zakonu o izboru Predsjednika Republike Hrvatske i Zakonu o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske te putem aplikacije e-građani. nema razloga zašto bi prikupljanje potpisa za kandidiranje državnih i lokalnih dužnosnika bilo moguće na svim javnim i privatnim mjestima, a za narodnu referendumsku inicijativu samo na javnim mjestima koje odredi lokalna samouprava”, ističe odvjetnik.
Kritična pitanja
Zaključno, ukazao je ponovno na nekoliko kritičnih pitanja:
- Prikupljanje potpisa na svim javnim površinama i na privatnim mjestima (po kućama, na radnom mjestu) kao za predsjedničkim izborima
- Prikupljanje potpisa preko sustava e-građani ili posebne aplikacije DIP-a (ako je žele napraviti za sve referendumske inicijative)
- Omogućiti da volonteri mogu upisivati podatke, uz vlastoručni potpis građana
- Usklađivanje normi broja potpisa i vremenskih rokova s državama EU (npr. 2% u 3 mjeseca) te minimum 14 dana za brojanje i pripremu potpisnih lista (po referendumskom pitanju – 2 pitanja 2×14 dana), maksimalno 30 dana
- Da se ostavi norma da se usvojeni zakoni i/ili dijelovi Ustava mogu mijenjati samo na narodnom referendumu, kako su i doneseni
- Da se vodi katalog odbijenih potpisa i razloga odbijanja (za pregled potpisnih lista u pisanom obliku)
- Propisati da vlast ne može davati mišljenja o narodnoj referendumskoj inicijativi za vrijeme prikupljanja potpisa (propisati neku vrstu “šutnje” kao izborne šutnje), ne smiju zagovarati niti obeshrabrivati prikupljanje, već se mogu očitovati jedino ako se prikupi dovoljan broj potpisa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
