Saborska zastupnica Mosta, Marija Selak Raspudić, u Saboru je komentirala izmjene dnevnog reda sjednice Sabora, kojima se u raspravu ubacuje rasprava o izmjenama Ustava vezano uz referendum.
> Bivši SDP-ovci podržali HDZ: Potpisali im za promjenu Ustava oko referenduma
> Odvjetnik Novosel (UiO): Narod je polazišna točka, izvor i osnova instituta referenduma kao neophodnog korektiva vlasti
> Odvjetnik Novosel: Kroz novi zakon referendumske će se inicijative pokušati još više ograničiti
Prijedlog za promjenu Ustava u ponedjeljak je uvršten na dnevni red Sabora.
“Sad se vidi u kom grmu leži žeton. Ovakvo silovanje dnevnog reda, gdje se preko noći pokušava ugurati novu točku, sve kako bi se trenutkom nepažnje onemogućila saborska rasprava i prošvercale ustavne izmjene koje će u praksi ne samo otežati nego onemogućiti referendume u Republici Hrvatskoj sramota je za sve demokratske procedure i prosto je nevjerojatno da postoji ikoja demokratska stranka odnosno zastupnik u Republici Hrvatskoj koji će podržati ovakvo gušenje demokracije HDZ-a i onemogućavanje izjašnjavanja volje hrvatskih građana”, rekla je Selak Raspudić za N1.
Podsjetila je da nas najesen očekuje teška kriza.
“Ovo je jedan od rijetkih alata, referendum, putem kojeg se građani mogu aktivno boriti protiv mjera koje će biti unutar te krize i uopće izražavati svoje mišljenje. Sada će im to biti onemogućeno”, rekla je Selak Raspudić.
“Pitaju me ljudi što u 39. tjednu trudnoće radim u Hrvatskom saboru, a moje pitanje kako da čovjek mirno ostane kući, kada zna da se samo čeka trenutak nepažnje, da bi se prošvercalo ovakve i slične zakonske izmjene, koje imaju samo jedan cilj, dokinuti demokratske procese u Republici Hrvatskoj”, rekla je Selak Raspudić.
U kom grmu leži žeton?
Podsjetimo, prvi politički potez tek osnovane stranke Socijaldemokrati je podrška HDZ-u. Od 18 saborskih zastupnika koji su izašli iz SDP-a, 13 ih je u subotu ušlo u novoosnovanu stranku, a od toga ih je 10 dalo HDZ-u potpise za pokretanje procedure izmjena Ustava.
Inicijativu su potpisali Romana Nikolić, Vesna Nađ, Erik Fabijanić, Ivana Posavec Krivec, Domagoj Hajduković, Katica Glamuzina, Željko Pavić, Renata Sabljar Dračevac, Nikša Vukas te Marina Opačak Bilić, navodi jutarnji.hr.
Od ukupno 151 saborskog zastupnika, HDZ je za svoju inicijativu prikupio 92 potpisa, što znači da bi im trebalo još devet ruku za konačno izglasavanje promjene Ustava.
Što je sporno u nacrtu prijedloga zakona?
“Nacrt prijedloga Zakona favorizira protivnike narodne referendumske inicijative, time što protureferendumski odbor, koji nema nikakav legitimitet prikupljenih potpisa, suprotstavlja organizacijskom odboru koji je prikupio barem 10 posto potpisa od ukupnog broja birača te daje slobodnu ruku različitim razinama vlasti da sudjeluje u protureferendumskoj kampanji uz protureferendumski odbor, čime suprotstavlja vlast narodu, što je pogrešan koncept. Kodeks dobre prakse Venecijanske komisije o referendumima navodi da “javne vlasti ne smiju utjecati na rezultat glasovanja kroz prekomjernu, jednosmjernu kampanju” , objasnio je odvjetnik Karlo Novosel ispred U ime obitelji na nedavnom okruglom stolu “Čemu referendum”.
“Potrebno je odrediti da se potpisi mogu prikupljati na bilo kojem mjestu na području Republike Hrvatske, kao što je to u Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, Zakonu o lokalnim izborima, Zakonu o izboru Predsjednika Republike Hrvatske i Zakonu o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske te putem aplikacije e-građani. Nema razloga zašto bi prikupljanje potpisa za kandidiranje državnih i lokalnih dužnosnika bilo moguće na svim javnim i privatnim mjestima, a za narodnu referendumsku inicijativu samo na javnim mjestima koje odredi lokalna samouprava”, ističe odvjetnik.
Kritična pitanja
Zaključno, ukazao je ponovno na nekoliko kritičnih pitanja:
- Prikupljanje potpisa na svim javnim površinama i na privatnim mjestima (po kućama, na radnom mjestu) kao za predsjedničkim izborima.
- Prikupljanje potpisa preko sustava e-građani ili posebne aplikacije DIP-a (ako je žele napraviti za sve referendumske inicijative).
- Omogućiti da volonteri mogu upisivati podatke, uz vlastoručni potpis građana.
- Usklađivanje normi broja potpisa i vremenskih rokova s državama EU (npr. 2 % u 3 mjeseca) te minimum 14 dana za brojanje i pripremu potpisnih lista (po referendumskom pitanju – 2 pitanja 2×14 dana), maksimalno 30 dana.
- Da se ostavi norma da se usvojeni zakoni i/ili dijelovi Ustava mogu mijenjati samo na narodnom referendumu, kako su i doneseni.
- Da se vodi katalog odbijenih potpisa i razloga odbijanja (za pregled potpisnih lista u pisanom obliku).
- Propisati da vlast ne može davati mišljenja o narodnoj referendumskoj inicijativi za vrijeme prikupljanja potpisa (propisati neku vrstu “šutnje” kao izborne šutnje), ne smiju zagovarati niti obeshrabrivati prikupljanje, već se mogu očitovati jedino ako se prikupi dovoljan broj potpisa.
