Hidajet Biščević, veleposlanik Republike Hrvatske u Srbiji našao se u fokusu javnosti nakon što je dao intervju međunarodnom časopisu Diplomacy and Commerce povodom obljetnice pada Vukovara, te se u opsežnom razgovoru uz ostalo navodi Domovinski rat kao “građanski rat”.
Diplomacy and Commerce objavio je ispravak u kojem veleposlanik tvrdi da je njegova rečenica pogrešno prevedena.
“Nakon što je veleposlanikov intervju objavljen na engleskom jeziku, javio nam se i istaknuo da je jedna rečenica iz njegovog intervjua pogrešno prevedena. Ovoga puta objavljujemo korektno preveden intervju s isprikom veleposlaniku”, napisao je u ispravku Diplomacy and Commerce.
“Nenamjerna tehnička pogreška koju je prevoditelj napravio u studenome Croatia InFocusa u izdanju časopisa Diplomacy&Commerce dovela je do objave pogrešnog prijevoda. Ovim putem se ispričavamo veleposlaniku Republike Hrvatske u Srbiji Njegovoj Ekselenciji Hidajetu Biščeviću i objavljujemo cijeli intervju s ispravno prevedenom rečenicom”, napisali su.
Cijeli ispravak možete pogledati OVDJE.
Biščevićev put
Podsjetimo, predstavnik hrvatske manjine u Vojvodini Tomislav Žigmanov kritizirao je ranije te optužio Biščevića da radi protiv hrvatskih interesa. Predsjednik Milanović je nakon optužbi Žigmanova odlučio pozvati Biščevića na sastanak, dok mu je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman dao podršku.
Biščević je dugogodišnji diplomat koji je svoju diplomatsku karijeru započeo još za vrijeme Jugoslavije, a također je i bivši ugledni novinar koji obnašao jednu od najjačih medijskih funkcija u bivšoj državi. Hidajet je rođen u Sarajevu 1951. godine te je završio Fakultet političkih znanosti u Zagrebu.
Počeo je raditi kao novinar u VUS-u (Vjesnik u srijedu). Obnašao je funkcije vanjskopolitičkog urednika i komentatora, a od 1985. do 1989. bio je glavni urednik rubrike unutarnje politike Vjesnika.
Kada je riječ o diplomaciji, Biščević je za vrijeme SFRJ sudjelovao na skupovima UN-a i Pokreta nesvrstanih zemalja. Sudjelovao je i u radu Organizacije za europsku sigurnost i suradnju.
Za vrijeme raspada SFRJ i stvaranja Republike Hrvatske Hido Biščević postaje glavni urednik Vjesnika što ostaje do 1992. godine. Nakon toga prelazi u Ministarstvo vanjskih poslova te obnaša dužnost veleposlanika u Turskoj (1993–96) i Rusiji (1997–2002). Glavni je tajnik Vijeća za regionalnu suradnju (RCC) u Sarajevu (2008–12), a od 2014. šef delegacije Europske unije u Tadžikistanu nakon čega odlazi u Beograd.
Govoreći za Globus o svom odnosu s Tuđmanom, Biščević tvrdi kako ga je prvi predsjednik na samrti pitao: “‘Hido, kome da ostavim Hrvatsku?’. Bio sam, naravno, začuđen i nisam ništa odgovorio, a on je počeo analizirati političare koji su bili oko njega. Ne pitajte me za imena. Mogu samo reći da su njegove analize bile izvanredno točne i precizne. Bio je, u svakom slučaju, svjestan u kakvu je stanju Hrvatska”.
> Reakcije na objavu na Narod.hr-u: Grlić Radman brani Bišćevića nevjerojatnom pričom
Biščević 90-tih nakon otkrića partizanskih grobnica bio zabrinut
Inače, Biščević je 90-ih zastupao “smirivanje tenzija” nakon snažnih reakcija povodom otkrića masovnih partizanskih grobnica poput Jazovke i Sošica na Žumberku.
“To što je nekoliko stotina ljudi u Zagrebu vjerojatno znalo za to 45 godina vrlo je uznemirujuće”, rekao je Biščević. “A selo je samo 300 metara od jame. Ne razumijem psihološku mašineriju koja je to držala u tajnosti 45 godina”, govorio je Biščević, ali i tvrdio kako Jazovku u političke svrhe iskorištavaju obje strane.
U MVP je, prema riječima Milana Jajčinovića, došao kao kadar Mate Granića uz Vladimira Drobnjaka i Zorana Bošnjaka, a 2005. je slovio kao jedan od kandidata za Ministra vanjskih poslova nakon neopozive ostavke Miomira Žužula.
Iza sebe, Biščević nema velikih afera, ali Glas Istre je pisao kako je jedan od jasnijih primjera nepotizma u sektoru vanjskih poslova i europskih integracija svakako onaj Ozane Bišćević, njegove kćeri.
Ona se samo dva mjeseca nakon završetka Fakulteta političkih znanosti skrasila u tadašnjem Ministarstvu europskih integracija, a bila je zaposlena je bez natječaja, na mjesto stručnog suradnika u Odjelu za koordinaciju provedbe integracijskih aktivnosti.
Biščević je u MVP-u obnašao i važnu funkciju državnog tajnika za politička pitanja, a posljednjih godinu dana proveo na veleposlaničkom mjestu u Beogradu. Nakon što je skinuta zastava na hrvatskom veleposlanstvu u Beogradu, Biščević je ustvrdio kako „mi govorimo o zastavi, ali zapravo govorimo u Srbiji, i o tome kako se društvo želi ovdje razvijati“.
“U tom smislu iskreno sam zahvalan MUP-u Srbije na izvanredno brzoj ili vrlo jasno formuliranoj reakciji, zahvalan sam policajcima koji su došli pred rezidenciju, gotovo da je njima bilo nelagodno što se to dogodilo”, ocijenio je on.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
