U Državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske obavljena je primopredaja dužnosti između novog predstojnika Zvonka Milasa i bivše predstojnice Darie Krstičević. Krstičević je novome predstojniku predala Izvješće o primopredaji vlasti, u kojemu je predstavljen protekli rad Državnog ureda te najvažniji projekti i aktivnosti koji su u tijeku.
“Uvjeren sam da ćemo zajedničkim, predanim radom ostvariti sve zacrtane ciljeve u interesu daljnjeg povezivanja, jačanja suradnje između naše zajedničke domovine i svih Hrvata izvan Republike Hrvatske”, istaknuo je predstojnik Milas tijekom primopredaje i prvog zajedničkog sastanka sa službenicima Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Zvonko Milas imenovan je predstojnikom Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske na 12. sjednici Vlade Republike Hrvatske.
Milas je javnosti možda najpoznatiji kao jedan od „najizglednijih“ kandidata za mjesto ministra branitelja. Svojedobno je bio i predsjednik Programskog vijeća HRT-a.
Tko je zapravo Milas?
Rođen je 13. listopada 1961. u Vukovaru. U Osijeku je završio srednju građevinsku školu, geodetski smjer. Završio Fakultet prometnih znanosti (VŠS – inženjer prometa).
Tijekom vojne službe nastavio je civilnu izobrazbu, stekao je zvanje inženjera i završio Zapovjednostožernu školu “Blago Zadro”. Odmah na početku agresije na Republiku Hrvatsku priključio se Zboru narodne garde kao dragovoljac. Sudjelovao je u svim ratnim operacijama na vukovarskom području, obnašajući i visoku zapovjednu dužnost u sklopu 204. Vukovarske brigade. Kasnije postaje zamjenik načelnika pješaštva Uprave rodova KoV-a u Glavnom stožeru Oružanih snaga Republike Hrvatske i sudjeluje u svim ratnim operacijama Hrvatske vojske: Bljesku, Oluji, Medačkom džepu, Maslenici. Nosilac je više vojnih odličja, nagrada i pohvala.
Bio je jedan od ključnih ljudi “Bikova”, artiljerijske postrojbe HV-a u okruženom Vukovaru, koja je s iznimno ograničenim sredstvima (tri haubice i nekoliko minobacača) agresoru nanijela velike gubitke.
Najpoznatiji po borbi za prava branitelja
“Kada se objavi registar branitelja, usprkos svim zakonima, usprkos kršenju svih mogućih ljudskih prava, onda je jedina legitimna reakcija na to da se traži registar i onih koji su napali Hrvatsku. Ako se i dogodi, mora biti samo na dobrobit i pomoć hrvatskim institucijama – primjerice kada je riječ o žrtvama seksualnog nasilja u Domovinskom ratu, da se pronađu oni koji su odgovorni za kojekakve zločine. Oni svi koji se nisu ogriješili o zakon i državu hrvatsku, onaj čiji je stric sudjelovao u nekom ratnom dijelu, da bi imao problema, dakle, ne za plotove ne za portale nego za institucije”, istaknuo je za Dnevnik Nove TV u lipnju prošle godine.
“Braniteljski zahtjev bio je prije svega dijalog, a kroz razgovor se dođe do svega. Format ovakvog sastanka kakav je danas nije dobar, i koliko znam formira će se radne skupine koje će ići po područjima gdje će se lakše detektirati problemi i naći rješenja. HDZ kada sutra dođe na vlast imat će drugačiji pristup braniteljima. Tretirat će ih kao partnere. Jednom godišnje organizirat ćemo konvenciju, kao što radi Norveška, na kojem će biti Vlada i branitelji i na kojem će se vidjeti što je dobro što je loše”, najvaljivao je tada.
Nakon što dužnost ministra branitelja preuzeo Tomo Medved, Milas će se ubuduće brinuti o interesima Hrvata u iseljeništvu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
