Povjerenstvo za suočavanje s prošlošću, koje je premijer Andrej Plenković još prije najavljivao i koje bi trebalo pridonijeti tome da se napokon zatvore otvorena povijesna i ideološka pitanja nedemokratskih sustava prošloga stoljeća, konačno bi trebalo biti i osnovano, i to u četvrtak na sjednici Vlade, javlja Večernji list.
Povjerenstvo bi trebalo imati dvadesetak članova, a osim što će mu cilj biti postizanje konsenzusa o svim pitanjima totalitarne prošlosti očekuje se, s obzirom na prijašnje najave, i da iznjedri zakonski okvir kojim bi se pravno regulirali svi sporni simboli totalitarnih režima.
Točan sastav se još ne zna, međutim, u javnost su procurila navodna imena ljudi koji su pozvani u to novo tijelo. Riječ je o dvadesetak ljudi od kojih svatko predstavlja pojedinu instituciju jer je namjera na institucionalni način riješiti pitanje simbola svih totalitarizama. Zna se da je akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, predložen za predsjednika Povjerenstva, a ostale članove činili bi ne samo povjesničari nego i pravnici, sociolozi, politolozi… Izbor Zvonka Kusića za šefa Povjerenstva ne čudi jer pozicijom predsjednika HAZU, krovne znanstvene institucije, Povjerenstvu daje dodatni ugled. A time što on po profesiji nije povjesničar nego liječnik dobiva se na neutralnosti jer ne može biti prozivan da je povjesničar desnoga ili lijevoga pogleda na prošlost.
Prema informacijama Večernjeg, u Povjerenstvo je pozvana i bivša predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec, ugledni profesor kaznenog prava Davor Derenčinović, SDP-ov bivši ministar kulture Antun Vujić… Priča se i da su pozvani predstavnici dviju organizacija mladih, a od povjesničara bi se u Povjerenstvu trebali naći i profesor Ivo Lučić s Hrvatskog instituta za povijest, profesor Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, te profesor Mladen Ančić sa Sveučilišta u Zadru. Poziv da pridonese radu Povjerenstva dobio je i povjesničar s Filozofskog fakulteta u Zagrebu profesor Hrvoje Klasić, ali je odbio sudjelovati.
“Čini mi se da je Vladi doista stalo do toga da se više ne bavi problemima iz prošlosti i dajem joj podršku da učini sve da se društvo suoči s prošlošću. Međutim, nismo našli zajednički jezik o načinu na koji bi to trebalo napraviti. Ja kao stručnjak za povijest 20. stoljeća spreman sam razgovarati sa svim stručnjacima koji su se s raznih aspekata bavili hrvatskom poviješću 20. stoljeća. No predočeni sastav Povjerenstva ne ulijeva mi povjerenje da bi se mogao postići uspjeh jer su u njemu uglavnom ljudi koji se hrvatskom poviješću 20. stoljeća, posebice periodom socijalizma, oko kojeg će, pretpostavljam, biti najviše polemika, nisu nikad bavili”, kaže Klasić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa