Tko su kandidati za nove ustavne suce – Sanja Barić, Ivana Čalić i Mladen Bajić?

Odbor za Ustav predlaže Saboru da nove ustavne suce izabere između troje kandidata – profesorice ustavnog prava Sanje Barić, sutkinje Ivane Čalić i bivšega glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića. Što znamo o njima?

Sanja Barić

Sanja Barić je izvanredna profesorica na riječkom Pravnom fakultetu i predstojnica Katedre za Ustavno pravo, te vanjska članica Odbora za Ustav. Studij prava završila je na Riječkom pravnom fakultetu 1998. godine. Doktor je pravnih znanosti, a doktorirala je Ustavno pravo u studenome 2005. na zagrebačkom Pravnom fakultetu.

Za vrijeme referenduma o ustavnoj definiciji braka upravo je profesorica Barić, zajedno s predsjednikom Josipovićem i zastupnikom Kregarom, vršila pritisak na Ustavni sud – tražili su da se “zaledi” izjašnjavanje građana na referendumu 1. prosinca 2013.

“On je pravno gotovo potpuno besmislen. Prvo, ova Vlada, baš kao ni prošla, nije ni u jednom trenutku namjeravala proširiti brak na istospolne zajednice, niti pružiti pravo posvajanja. Jasno je da društvo za to nije spremno, a hoće li i kada biti, ionako pripada budućnosti, bez obzira na postojanje ili nepostojanje ovakve nove ustavne odredbe”, spominjala je tada kao svoje objašnjenje.

Osim toga, često je u javnosti spekulirala o broju potpisa birača potrebnih za raspisivanje referenduma, a njezin broj je bio uvijek bilzu onom kojim je baratao SDP, odnosno ministar Bauk ili zastupnik Grbin, tj. 450.000 potpisa.

Njoj su i Vatikanski ugovori “evidentno protuustavni”, pa je tako za portal h-alter kazala kako hrvatsko društvo mora biti svjesno kako bi se “unošenjem definicije braka u Ustav iznimno naštetilo sekularnom karakteru naše države”, te dodala: “Ionako već imamo na snazi Vatikanske ugovore koji su evidentno protuustavni, a koje nitko ne uklanja iz pravnog poretka jer navodno baš nitko za to nije nadležan. Ukoliko referendumska inicijativa urodi plodom, naprosto mi se čini da ćemo za buduća vremena izgraditi argumentaciju za desničarsku provenijenciju.”

Ivana Čalić

Sudila je prvo na Općinskom sudu u Zagrebu, sve do 2009. godine, a nakon toga počinje njezina karijera na Županijskom sudu u Zagrebu. Neki nezadovoljnici njezinim tadašnjim presudama tvrdili su kako je ona donosila gotovo sve odluke u korist političara kako bi napredovala u poslu.

Sutkinja Ivana Čalić poznata je jer je presudila Ivi Sanaderu i HDZ-u, bila je članica vijeća kojim je predsjedao sudac Ivan Turudić, a koje je Sanadera nepravomoćno osudilo na 10 godina u predmetima “Hypo” i “Ina – MOL”. Osim toga ubojicama Ive Pukanića i Nike Franiće dodijelila je višegodišnje zatvorske kazne. Bila je i predsjednica vijeća u slučaju “Maestro” (koji se odnosio na korupciju u Hrvatskom fondu za privatizaciju), izrekavši osuđujuću presudu, no to je rješenje pravomoćno potvrđeno samo bivšem potpredsjedniku HFP-a Josipu Matanoviću.

Kažnjavala je mnoge – Mirjanu Sanader i Ivicu Kirina jer se kao svjedoci nisu pojavili na sudu, Sanaderove branitelje Jadranku Sloković i Čede Prodanovića – zbog “nemarnog pozivanja svojih svjedoka”, zatim HDZ-ovog odvjetnika Davorina Budina – uslijed višemjesečnog “otezanja” s dokaznim prijedlogom…

[FB]

Mladen Bajić

Mladen Bajić rođen je 28. prosinca 1950. u Splitu gdje je i završio srednju školu te 1975. godine diplomirao na Pravnom fakultetu. Zaposlio se kao pripravnik u Okružnom javnom tužilaštvu u Dubrovniku, a zatim u tužiteljstvu u Splitu kao javnotužilački pripravnik i stručni suradnik. 1979. godine imenovan je zamjenikom splitskog općinskog javnog tužitelja. Radio je na kaznenim predmetima gospodarskog kriminaliteta u Odjelu za gospodarski kriminalitet, a prije isteka prvog osmogodišnjeg mandata, 1987., imenovan je za zamjenika u Okružnom javnom tužilaštvu u Splitu.

U razdoblju od 1991. do 1996. godine bio je zamjenik vojnog tužitelja u Splitu nakon čega je nastavio raditi u državnom odvjetništvu gdje je imenovan za zamjenika županijskoga državnog odvjetnika. 2001. godine imenovan je županijskim državnim odvjetnikom. Tadašnji ravnatelje policije Ranko Ostojić, danas ministar, pohvalio ga premijeru Ivici Račanu koji ga je 2002. godine imenovao glavnim državnim odvjetnikom, gdje je zamijenio Radovana Ortynskog. Bajić je bio glavni koordinator za uhićenje Ante Gotovine. Račan je govorio da Bajić nema dovoljno političke volje za obračun s organiziranim kriminalom, a Ivo Sanader ga je podržavao i bio je ”iznimno zadovoljan upravo s tim djelokrugom Bajićeva rada” te da ga je zato HDZ-ova vlada i predložila za drugi mandat.

Za treći mandat, kojeg je dobio početkom 2010. godine, nije imao potporu SDP-a jer “previše koketirao s politikom, a sve istrage su mu započele odlaskom premijera Ive Sanadera”, u Bajićevu obranu tada je stala premijerka Jadranka Kosor. Dvadeset mjeseci poslije, Bajić je pokrenuo istragu i protiv HDZ-a. Njegov dugogodišnji suradnik Dinko Cvitan 2014. godine zamjenjuje ga na poziciji glavnog državnog odvjetnika. Mladen Bajić je kao državni odvjetnik promijenio dva predsjednika države i četiri premijera.

Mladen Bajić najviše se kompromitirao prilikom zahtjeva za izručenje Josipa Perkovića i Mladena Mustača Njemačkoj, kada se zalagao protiv interesa strane koju je DORH na čelu sa Bajićem trebao zastupati – države Njemačke.

2011. Mladen Bajić je sa pozicije Glavog Državnog odvjetnika izjavio je kako DORH-u smeta Vladin prijedlog „Zakona o ništetnosti određenih pravnih akata bivše JNA, SFRJ i Srbije“, a koji je trebao zaštiti branitelje i građane Republike Hrvatske. Bajić je smatrao da je zakon prepreka pravosudnoj suradnji Srbije i Hrvatske, na što mu je premijerka Kosor oštro replicirala da se samo želi „spriječiti nepodnošljivo proširenje jurisdikcije jedne države na području druge“.

Finski državni pravosudni organi žalili su se na nikakvu suradnju (opstruiranje) DORH-a na čelu sa Bajićem oko afere Patria i sumnje za primanje mita visokopozicioniranih članova hrvatske političke scene od strane finskih državljanja, traljavih istraga oko gradonačelnika Milana Bandića i opskurnih optužnica oko izdavanja štandova za prikupljanje referendumskih potpisa…

Inače, suce Ustavnog suda Sabor bira u tajnom glasovanju, dvotrećinskom većinom. U dosadašnjem postupku izbora HDZ nije sudjelovao, pa su za imenovanje novih sudaca potrebni glasovi svih ostalih oporbenih stranaka.