Tko su predstavnici manjina u Saboru koji odlučuju o hrvatskoj Vladi?

Foto: fah

U Hrvatskom Saboru ima osam zastupnika nacionalnih manjina, koji su mandat dobili na prošlim parlamentarnim izborima održanima 11. rujna 2016. godine. Čak osam ruku predstavnika nacionalnih manjina, mogu odlučivati za Hrvate kojih je više od 90% u Hrvatskoj, koliko je zabilježeno prema zadnjem popisu stanovništva 2011. godine.

Milorad Pupovac, Mile Horvat i Boris Milošević su predstavnici srpske nacionalne manjine, Robert Jankovics je predstavnik mađarske nacionalne manjine, Furio Radin je predstavnik talijanske manjine. U Sabor su na istim izborima ušli i Vladimir Bilek iz kvote češke i slovačke nacionalne manjine, kao i Veljko Kajtazi (kojega su birale austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska nacionalna manjina) te Ermina Lekaj Prljaskaj (albanska, bošnjačka, crnogorska, makedonska i slovenska nacionalna manjina).

Svi oni su u Sabor ušli kao nezavisni kandidati, osim trojice predstavnika srpske nacionalne manjine koji su članovi SDSS-a. Međutim, to ne znači da među njima nema članova drugih stranaka. Vladimir Bilek i Ermina Lekaj Prljaskaj su tako bili članovi HNS-a koji su u Saboru ušli u Klub zastupnika stranke Bandić Milan 365, dok je Veljko Kajtazi postao članom Kluba zastupnika HNS-a.

Milorad Pupovac dobio je 16.166 preferencijskih glasova, Mile Horvat 12.175 glasova, a Boris Milošević 11.479 glasova. Predstavnici mađarske nacionalne manjine su dobili sljedeći broj glasova: Robert Jankovics 2731 glas i Šandor Juhas 2420 glasova. Talijanski predstavnik Furio Radin je dobio 1676 glasova. Predstavnik češke i slovačke nacionalne manjine Vladimir Bilek je dobio 1329 glasova. Veljko Kajtazi je dobio 2010 glasova, a Ermina Lekaj Prljaskaj 1354 glasova.

Za razliku od Hrvatske koja u Saboru ima osiguranih osam mjesta za zastupnike nacionalnih manjina, dok se Hrvatima izjašnjava 90 posto stanovništva Republike Hrvatske, mnoge druge države članice Europske unije imaju drugačiju zastupljenost predstavnika nacionalnih manjina:

Austrija (8,9% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu), Belgija (58% Flamanci + 31% Valonci + 11% manjina, 1 rezervirano mjesto u parlamentu), Bugarska (23,1% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu), Cipar (77% Grci + 18% Turci + 5% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu osim podjele 70:30 Grci:Turci), Češka Republika (35,5% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu), Danska (10,4% manjina, 4 rezervirana mjesta u parlamentu), Estonija (31,3% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu), Finska (6,6% manjina, 1 rezervirano mjesto u parlamentu), Mađarska (7,7% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu), Italija (6% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu), Latvija (38,9% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu), Litva (15,9% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu), Luksemburg (36,9% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu), Malta (4,8% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu), Nizozemska (19,3% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu), Poljska (3,1% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu), Rumunjska (16,6% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu), Slovačka (19,3% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu), Slovenija (16,9% manjina, 2 rezervirana mjesta u parlamentu).

*Podatke o udjelu manjina službeno je objavio ECMI (European Centre for Minority Issues)

Izvor: narod.hr