(VIDEO) Turudić: ‘Kada bi se DORH podijelio na dva dijela, rad bi bio efikasniji’

Na plenarnoj sjednici Sabora u četvrtak prva točka će biti Vladin prijedlog Zlate Hrvoj-Šipek za glavnu državnu odvjetnicu, najavio je u Otvorenom ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković. Pojasnio je da prije tog akta točka mora biti na sjednici matičnog odbora koji daje Saboru mišljenje prije imenovanja. Bošnjaković je objasnio i da je novi način imenovanja Držanog odvjetnika.

> Tko je Zlata Hrvoj Šipek, Jelenićeva zamjenica koja bi trebala doći na čelo DORH-a?

Ministar Bošnjaković kaže da su se na rad institucije DORH-a odrazili i koronavirus i potres, ali u okviru mogućeg, funkcionira. Od nove državne odvjetnice očekuje dobro upravljanje državnim odvjetništvom.

U HRT-ovoj emisiji Otvoreno gostovali su Dražen Bošnjaković, ministar pravosuđa; Damir Kos, sudac u Kaznenom odjelu Vrhovnog suda RH; Davor Derenčinović s Pravnog fakulteta u Zagrebu; Ivan Turudić, predsjednik Županijskog suda u Zagrebu i odvjetnik Krešimir Škarica.

Govoreći o zakonskim izmjenama u odabiru novog državnog odvjetnika, Davor Derenčinović s Pravnog fakulteta u Zagrebu smatra da je od 1990. sustav imenovanja depolitiziran u jednoj mjeri.

Na pitanje treba li nešto mijenjati u radu DORH-a, Damir Kos, sudac u Kaznenom odjelu Vrhovnog suda RH smatra da je to s jedne strane definirano Ustavom, s druge strane Zakonom o državnom odvjetništvu, a u strukturi državnog odvjetništva su spojeni civilni i kazneni aspekti. Jedino što mu je sporno je to treba li državno odvjetništvo ostaviti kao kazneno ili imati i dalje ovakav dvojni sustav. Drži da je to politička odluka i da sva tijela obavljaju korektno i savjesno svoj dio posla.

Bilo je špekulacija da će se i predsjednik Županijskog suda u Zagrebu Ivan Turudić prijaviti za glavnog državnog odvjetnika, kaže da je već prije 2,3 mjeseca rekao da se neće javiti. Slaže se da je odabir glavnog držanog odvjetnika političko pitanje, tako je i u drugim državama EU-a. Smatra da je važno kada netko bude proglašen glavnim državnim odvjetnikom, da se distancira od politike, on nita nije dužan politici koja ga je imenovala.

– To je temeljno demokratsko pravilo da državni odvjetnik bude slobodan, samostalan i neovisan, dodao je.

Turudić kaže da je za građanski odjel dobra stvar što će nova glavna državna odvjetnica biti s područja građanskog prava – uvijek je netko favoriziran, smatra. Dodaje da kada bi se DORH podijelio na dva dijela, rad bi bio mnogo efikasniji.

Odvjetnik Krešimir Škarica se osvrnuo na izbor glavne državne odvjetnice, kaže da je Državno odvjetničko vijeće u ovoj situaciji marginalizirano – svedeni su na tijelo koje će konstatirati tko se prijavio, prosljeđuje dokumentacije, a ne obavlja razgovore s kandidatima. Smatra da je postojeća promjena zakona kozmetička, dodaje da trebamo osobu koja je autoritarna, karizmatična, stručna i neovisna od politike. Naglasio je da DORH do sada nije imao kontinuitet – malo kandidata je došlo do kraja mandata, politika ga smjenjuje kako želi.

Bošnjaković smatra da je izmjenama zakona svima dostupno da se jave za to mjesto, ne smatra da je riječ o kozmetičkoj promjeni, što potkrepljuje činjenicom da se sada javilo šest kandidata.

Turudić vjeruje da će Hrvoj-Šipek biti dobra državna odvjetnica, smatra da se trebamo zapitati zašto se javilo tako malo kandidata. On se nije javio, pojašnjava, jer je sudac.

– Budimo realni, za veliku većinu kandidata se unaprijed znalo da imaju vrlo male šanse, rekao je.

Kos je govorio o državnoodvjetničkoj strukturi, kaže da je pogrešno personificirati cijeli DORH u jednoj osobi. Za Hrvoj-Šipek kaže da je vrstan pravnik s bogatim državnoodvjetničkim iskustvom, a uz nju se ne vežu nikakvi repovi ili afere.

– Ako se kolegica Šipek pokaže kao dobar organizator, može ustrojiti DORH, rekao je Škarica. Dodaje da su problemi DORH-a generirani tijekom godina i ključno pitanje je zašto se pravi kandidati nisu javili na ovu funkciju, očekivao je veći broj jačih kandidata i da se javnosti objasne kriteriji po kojima je netko bolji.

Turudić se ne slaže sa Škaricom da treba pojasniti kriterije odabira jer to nisu demokratski izbori već odabir među kandidatima.

Derenčinović je govorio o raznim odabirima glavnog državnog odvjetnika diljem svijeta, naglasio je da je državno odvjetništvo neovisno tijelo, koliko god je to moguće ostvarivo. Drži da treba unijeti neke odredbe kojima bi se ojačao izbor glavnog državnog odvjetnika.

Kos kaže da DORH nije segment vlasti, to je neovisno pravosudno tijelo i oni nisu paralela sa sudovima, oni su neovisni od politike i drugih tijela koja bi mogla vršiti utjecaj na njih.

Govoreći o svakodnevnim problemima na sudovima, Turudić kaže da su zatrpani dokumentacijom, a za situaciju u pravosuđu kaže da nije sjajna, ali prema podacima smo u europskoj sredini.

– Mi stalno zaboravljamo da smo prije 2,3 5 godina imali dvostruko više neriješenih predmeta, dvostruko više starih predmeta koje je netko riješio – oni se nisu riješili sami od sebe, rekao je.

Škarica smatra da je problem u tome što se krucijalni predmeti rješavaju nedovoljno efikasno i brzo.

Što se tiče izmjena ZKP-a, Bošnjaković kaže da nama treba puno dobre prakse, nije dobro često mijenjati zakone, trebaju nam moderne tehnologije koje polako uvodimo u postupke, poput sudjelovanja na suđenju elektroničkim putem, mnogo stvari također možemo obaviti elektroničkim putem. Dodaje da je to nešto što će biti dominantno sljedećih godina.

– Mi godišnje primamo puno predmeta (…) Nije pravosuđe prouzročilo te predmete, nisu oni nastali jer pravosuđe ne funkcionira, rekao je.

Vjeruje u bolju pravnu državu, uređeniju pravnu državu, a da na sudove u budućnosti neće stizati toliko broj predmeta i da će se stvari rješavati prije nego dođu do sudova.

Na pitanje što treba poboljšati u pravosuđu Derenčinović kaže da se u sustavu radi puno bolje nego kakav je dojam. Čini mu se da je problem u komunikaciji pravosuđa i javnosti, komunikacijsku strategiju, kaže, treba poboljšati.

Bošnjaković je govorio o zgradama sudova uništenima u potresu, neki odjeli će se preseliti u sljedećih 10-ak dana. Što se tiče držanja distance, Turudić kaže da nabavljaju zaštitnu opremu i poštivat će se sve preporuke Nacionalnog stožera. Škarica kaže da reduciraju stranke, rade samo hitne slučajeve.