PRESUDA: Vojislav Šešelj nije kriv – oslobođen po svim točkama optužnice

Trinaest godina nakon predaje Vojislava Šešelja haškom sudu Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) danas će s početkom u 10 sati izreći prvostupanjsku presudu vođi srpskih radikala optuženom za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti od 1991. do 1993. počinjene protiv nesrpskog stanovništva u Hrvatskoj, BiH i protiv vojvođanskih Hrvata na koje je poticao govorima mržnje i slanjem svojih dobrovoljačkih snaga u Hrvatsku i BiH.

Haško tužiteljstvo u završnim je riječima prije četiri godine zatražilo da se Vojislava Šešelja proglasi krivim i osudi na kaznu od 28 godina zatvora. Počelo je izricanje presude. Šešelj nije u sudnici, nego na slobodi u Beogradu.

Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda oslobodilo je Vojislava Šešelja po svim točkama optužnice za ratne zločine u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH.

Vojislav Šešelj je po izricanju ove presude slobodan čovjek, kazao je predsjednik Sudskog vijeća Jean Claude Antonetti.

Dio Šešeljevih govora jeste poziv na progon, ali nema uzročno-posljedične veze sa zločinima

Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) utvrdilo je u četvrtak u presudi da je dio govora vođe srpskih radikala Vojislava Šešelja, za koje je tužiteljstvo tvrdilo da su huškački, predstavljalo poziv na progon ali ga je oslobodilo krivnje jer nije dokazana uzročno-posljedična veza tih govora s konkretnim zločinima.

“Vojislav Šešelj je po izricanju ove presude slobodan čovjek”, kazao je predsjedavajući sudac Jean Claude Antonetti nakon što je pročitao da Šešelj nije kriv ni po jednoj od devet točaka optužnice koja ga je teretila za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene u okviru udruženog zločinačkog pothvata cilj kojeg je bio stvaranje etnički čistog prostora ‘velike Srbije’.

Vijeće je zaključilo da je Šešelj zaista održao govore na put za Vukovar i u samom Vukovaru u kojima je pozvao na obračun “s ustašama” međutim većina sudaca nije mogla “odbaciti razumnu mogućnost da su održani u kontekstu sukoba” i da je cilj bio podizanje morala a ne da se šešeljeve dobrovoljce pozove da nemaju milosti ni prema kome.

Većina članova vijeća nije mogla zaključiti van razumne sumnje da je pozivom Srbima da očiste Bosnu “od balija” u Zvorniku pozivao na etničko čišćenje nesrba iz BiH, kazao je Antonetti. Većina sudaca smatra da dokazi koje je predočilo tužiteljstvo nisu dovoljni da se isključi mogućnost da je sudjelovao u ratnom naporu da se ohrabruje snage.

Po sucima riječi koje je Šešelj izgovorio u vojvođanskim Hrtkovcima predstavljaju jasan poziv na protjerivanje Hrvata međutim većina sudaca ocijenila je da tužiteljstvo nije dokazalo da su one i dovele do prisilnog odlaska Hrvata ili do kampanje njihova progona.

Većina sudaca zaključila je i da su dva Šešeljeva govora u skupštini Srbije predstavljala jasne pozive na protjerivanje i prisilno premještanje Hrvata.

Iako većina misli da ti govori predstavljaju poziv na protjerivanje, Antonetti je kazao kako većina smatra da su oni bili izraz protivljenja aktualnoj srbijanskoj politici i predstavljala su “alternativni politički program koji nikad nije proveden”.

Većina stoga nije mogla zaključiti da je postojalo poticanje na zločine, istaknuo je sudac.

“Tužiteljstvo nije dokazalo da je postojala uzročno-posljedična veza između govora i zločina te oni nisu actus reus poticanja”, kazao je Antonetti.

Nema udruženog zločinačkog pothvata

Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda zaključilo je većinom glasova na izricanju presude Vojislavu Šešelju u četvrtak da nije bilo udruženog zločinačkog pothvata na čelu s bivšim srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem kojemu je, po tužiteljima, bio cilj etnički progon nesrba iz dijelova Hrvaske i BiH radi stvaranja velike Srbije.

“Cilj dogovora bio je obrana Srba i očuvanje Jugoslavije, a ne počinjene zločina, kazao je predsjedavajući sudac Jean Claude Antonetti.

“Tužitelj nije doakzao postojanje udruženog zločinačkog pothvata”, kazao je Antonetti.

Nakon toga vijeće je zaključilo da Vojislav Šešelj nije odgovoran za fizičko počinjenje progona i deportacija.

Vijeće je zaključilo da proglašenje autonomije srpskog naroda u Hrvatskoj i Bih nije rezultat zločinačke namjere, a nije utvrdilo niti da je slanje radikalnih dobrovoljaca imalo zločinački karakter.

Dokazi u cjelini idu u prilog tome da razlog slanja dobrovoljaca bila podrška ratnim naporima.

“Tim konstatacijama vijeće ne želi umanjiti, a još manje prikriti zločine u Hrvatskoj u BiH u kojima su dobrovoljci Vojislava Šešelja možda sudjelovali”, rekao je Antonetti.

Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda zaključilo je prethodno većinom glasova da je projekt stvaranja tzv. velike Srbije politički, a ne zločinački cilj.

Raspravno vijeće je većinom glasova utvrdilo neadekvatnosti u tužiteljskom pristupu udruženom zločinačkom pothvatu kojemu je cilj bio progon nesrba radi stvaranja tzv. velike Srbije

I interviewed #Seselj two weeks ago in his office. Behind him a painting of chetnik leader Draza Mihajlovic. pic.twitter.com/Zy0xN7jBug

— Christina Wassholm (@christinawa) March 31, 2016

“Većina u Vijeću smatra da tužitelj predlaže fragmentirano tumačenje događaja koji svjedoče o zločinačkom planu stvaranja velike Srbije”, kazao je predsjedavajući sudac Jean Claude Antonetti.

Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda je prije toga, također većinom glasova, da se zlostavljanje civila u Hrtkovcima ne može smatrati sustavnim napadom protiv civilnog hrvatskog stanovništva nego djelima osobne prirode.

Šešelj nije izravno odgovoran za Hrtkovce

Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda zaključilo je većinom glasova na izricanju presude Vojislavu Šešelju u četvrtak da se zlostavljanje civila u Hrtkovcima ne može smatrati sustavnim napadom protiv civilnog hrvatskog stanovništva nego djelima osobne prirode.

Vijeće nije utvrdilo izravnu odgovornost Vojislava Šešelja za progon hrvatskog stanovništva u Hrtkovcima unatoč njegovom ratnohuškačkom govoru.

Većina članova vijeća prije toga zaključila je da tužiteljstvo nije dokazalo da je civilno nesrpsko stanovništvo bilo izloženo rasprostranjenim napadima u Vukovaru i Sarajevu, te je zaključilo da je postojao oružani sukob koji je obuhvaćao civilne elemente.

“Tužitelj nije jasno pokazao da su civili bili masovno na meti” kazao je predsjedavajući sudac Jean Claude Antonetti dodajući da općenite tvrdnje tužiteljstva nisu potkrijepljene dokazima.

Što se tiče Vojvodine, vijeće nije utvrdilo da se radilo o području oružanog sukoba jer je tužiteljstvo propustilo to povezati s ratom u Hrvatskoj.

Vijeće je utvrdilo da se regrutiranje dobrovoljaca SRS-a odvijalo najčešće u stožeru SRS te na općinskoj razini te da su slani u BiH i Hrvatsku i na zahtjev drugih srpskih snaga te Vojske Jugoslavije. Svi dobrovoljci nisu bili i članovi SRS-a, utvrdilo je vijeće.

Vijeće smatra da dobrovoljci nisu bili potčinjeni Šešelju kad su sudjelovali u vojnim operacijama, već su bili podređeni vojnoj hijerarhiji na terenu.

“Šešelj nije mogao imati nikakvu hijerahijsku vezu s dobrovoljcima od trenutka kad su bili uključeni u snage Vojske Jugoslavije i vojske Republike Srpske”, kazao je Antonetti.

Vijeće je podsjetilo da su u veljači 1991. Šešelj i Tomislav Nikolić osnovali Srpsku radikalnu stranku koja je preuzela program srpskog četničkog pokreta i Šešelj je tada postao njezin predsjednik.

Vijeće smatra da nema dovoljno dokaza da se zaključi da je Šešelj bio povezan s paravojnim grupama poput Arkanovaca ili Belih orlova, niti da je dokazana hijerarhijska veza s drugih paravojnim skupinama u BiH.

Utvrđeno je da su se dobrovoljci SRS-a uključili u sastav crvenih beretki, kao i u sastav jedinice ‘leve supoderice’ koji su djelovali na području Hrvatske, objavilo je Vijeće.

Neprecizna optužnica

Tužiteljstvo je tvrdilo da je Šešelj bio član udruženog zločinačkog pothvata na čelu sa srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem kojemu bio progon nesrpskog stanovništva iz Hrvatske i BiH radi stvaranja ‘Velike Srbije’. Tužiteljstvo je tvrdilo i da je za zločine koje su počinili dobrovoljci Srpske radikalne stranke odgovoran upravo Šešelj jer ih je upućivao u Hrvatsku i BiH, kao i za huškačke govore kojima je cilj bio progon Hrvata i muslimana iz Hrvatske, BiH, i vojvođanskog mjesta Hrtkovaca.

Sud je utvrdio da se Šešelj nije odrekao svoje ideologije stvaranja tzv. velike Srbije, te da je smatrao da nema nadzora nad svojim dobrovoljačkim snagama koji su, po Šešelju, djelovali u okviru legitimne obrane prava Srba.

Vijeće je utvrdilo da je tužiteljstvo u optužnici bilo neprecizno i ista djela navodilo i kao zločine za koje je Šešelj osobno odgovoran, ali i kao član udruženog zločinačkog pothvata te je neselektivno koristilo sve moguće vidove odgovornosti za pojedina djela. “Članovi raspravnog vijeća žale zbog takvog pristupa”, kazao je predsjedavajući Jean Claude Antonetti.

10,07 Počelo je čitanje sažetka presude. Sudac neće navoditi sve podatke niti provedene aktivnosti.

“Ova optužba je ograničena i svi dokumenti će vam biti dostavljeni. Tijekom postupka koji je počeo u studenom 2007. saslušali smo 429 svjedoka od kojih su neki bili pozvani izravno od suda. Presuda ima gotovo stotinu stranica, dva dodatka, izjavu suda i mišljenje suda. Optužba smatra da je Šešelj izravno počinio i poticao na zločine. Te se aktivnosti smatraju udruženim zločinačkih pothvatom”, rekao je sudac.

Haaško tužiteljstvo u završnim je riječima prije četiri godine zatražilo da se Šešelja osudi na kaznu od 28 godina zatvora. Šešelj, koji je odbio pojaviti se u haaškoj sudnici na izricanju presude, rekao je da ima saznanja da će mu biti izrečena kazna od 25 godina zatvora.

Šešelja se tereti po tri točke za zločine protiv čovječnosti i šest točaka za kršenje zakona ili običaja ratovanja. Navodi se da je Šešelj zagovarao politiku ujedinjenja “svih srpskih zemalja” u homogenu srpsku državu, o kojoj je govorio kao o “Velikoj Srbiji”, a koja je uključivala Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju i znatne dijelove Hrvatske i BiH.

Šešelja se tereti da je sudjelovao u udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP) čija je svrha bila je da se većina Hrvata, Muslimana i drugih stanovnika nesrpske nacionalnosti silom trajno ukloni iz dijelova Hrvatske, BiH i Vojvodine, a u optužnici se navodi da je UZP nastao prije 1. kolovoza 1991. i trajao je najmanje do prosinca 1995.