Nakon gotovo godinu dana od završetka popisa stanovništva, Državni zavod za statistiku (DZS) u četvrtak će objaviti konačne rezultate popisa 2021. o ukupnom stanovništvu Hrvatske prema spolu, starosti, narodnosti, vjeri, državljanstvu i materinskom jeziku. No, neće biti objavljeni podaci o obrazovnoj i socioekonomskoj strukturi stanovništva koji su ključni za planiranje razvoja zemlje i koji bi, primjerice, pokazali koliko se obrazovanog stanovništva iselilo od ulaska Hrvatske u EU. Ne zna se kada će ti podaci biti objavljeni jer je DZS samo naveo da će se ostali podaci popisa 2021. objavljivati sukcesivno, te da će njihova objava biti pravodobno najavljena u kalendaru objavljivanja statističkih podataka na stranicama DZS-a.
>Silvana Oruč Ivoš: Što se krije iza zahtjeva manjina za vlastitim popisivačima stanovništva?
>Tko je Furio Radin, predstavnik talijanske manjine kojemu je ulazak u Sabor osiguran s jednim glasom?
Prema privremeni rezultatima popisa stanovništva, Hrvatska ima 3,88 milijuna stanovnika.
Demograf dr. sc. Dražen Živić je za Večernji list kazao da da je DZS trebao zbog transparentnosti sukcesivno javnost izvješćivati zašto kasni s objavom tih podatak i što radi.
– Imam dojam da što smo tehnički napredniji, rezultati popisa dulje se čekaju. Pri popisu stanovništva 1991. podaci su se unosili ručno, pa smo na rezultate etničke strukture čekali godinu dana.
Demograf dr. sc. Stjepan Šterc također se slaže da su podaci o obrazovnoj i socioekonomskoj strukturi stanovništva ključni za planiranje razvoja zemlje.
– Podaci o vjeroispovijesti i udjelu manjina najviše zanimaju političare. U bivšoj državi kad su taj podatak objavili popis su smatrali gotovim i ništa ih više nije zanimalo, ali u kriznim vremenima baš je obrazovni potencijal stanovništva ključan za planiranje razvoja. Nažalost, pretpostavka je da se iz Hrvatske iseljavalo iznadprosječno obrazovano stanovništvo zemlje, a u zemlji su uz starije ostali oni koji su osigurali svoju egzistenciju u Hrvatskoj i oni koji su povezani s političkim sustavom.
Udio stranaca oko 1 %
– Podaci o vjeroispovijesti i manjinama koji će se objaviti pokazat će vjerojatno da se nešto malo povećao broj ateista i nešto malo smanjio broj prevladavajuće katoličke vjeroispovijesti, ali ne ispod 80 %. Što se tiče manjina, kad imate depopulaciju ukupnog stanovništva, onda je veći trend smanjivanja manjinske populacije od većinske, tako da se očekuje smanjivanje udjela manjina, naročito najbrojnije manjine, i takva je zakonitost u svim populacijama izloženima depopulaciji, ističe Šterc.
Na upit Večernjeg lista, Šterc procjenjuje da bi, pak udio stranih državljana mogao biti oko 1 %.
Inače, DZS u najavi za javnost rezultata popisa podsjeća da prema Uredbi Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o popisu stanovništva i stanova, države članice u roku od 27 mjeseci od kraja referentne godine dostavljaju Europskoj komisiji (Eurostatu) konačne podatke i metapodatke. Nadajmo se da ćemo ipak prije dobiti podatke o obrazovnoj i socioekonomskoj strukturi stanovništva.
