Unatoč brojnim upozorenjima roditelja i struke o društveno štetnim improvizacijama i besmislicama iz područja javnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, u ponedjeljak je počela nova školska godina za nešto više od 464.000 učenika hrvatskih osnovnih i srednjih, od kojih će više od 150.000 obuhvatiti kontroverzna kurikulna reforma i za koju HNS-ova ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak tvrdi da su kritike njezinoj Školi za život neargumentirane.
“Ovo je radostan trenutak za koji smo se vrlo intenzivno pripremali posljednje dvije godine. U školske klupe sjeda 464.000 učenika i za njih otvaramo naše škole budućnosti. Čvrsto smo uvjereni da smo ne samo dobro pripremljeni, nego i da su roditelji zadovoljni. Ovo je najvažniji trenutak u obrazovanju u posljednjih 25 godina”, ustvrdila je prvoga dana nove školske godine Plenkovićeva ministrica Divjak prilikom posjeta zagrebačkoj Osnovnoj školi Gračani.
Usporedno s idilom u koju pokušavaju uvjeriti javnost premijer i ministrica, u pojedinim školama u Hrvatskoj nastavnici ostaju bez posla. Zbog manjka broja djece, 14 osnovnih škola dobilo je odbijenice Ministarstva obrazovanja za ustroj razreda s manjim brojem učenika. Posljedično, nastavnici koji nisu zbrinuti na radu u drugim školama, postali su tehnološki višak.
>Dr. sc. Hrvoje Pende: Blaženka Divjak vs. Ivan Milas – pošto kilo mozga?
U ovome trenutku nije poznata brojka koliko je takvih, no problem je, potvrđuju za Jutarnji list u školama, što su im odbijenice Ministarstva stizale doslovce u pet do 12. U školama su ih primali krajem prošloga tjedna, pri čemu je rok za prijavu tehnoloških viškova istekao 31. kolovoza.
Zbog tog je problema učiteljica koja je doznala da je ostala bez posla u petak, 6. rujna, u poslijepodnevnim satima, odnosno zadnji radni dan uoči početka nastave, napisala pismo ministrici, informirajući ju kako u njezinu slučaju izgleda “Škola za život”.
“Cijeli prošli tjedan dolazimo u školu, nervozni, ne znamo svoje statuse. Rješenja nema. Rješenje stiže 6. rujna u poslijepodnevnim satima, datirano na 26. kolovoza. Vrijeme za prijavu tehnoloških viškova je prošlo, radnici raspoređeni u svim školama na svoja radna mjesta. Što biste vi uradili da ste na mjestu učitelja koji u petak poslijepodne dozna da je vjerojatno tehnološki višak? Je li to nagrada za sve one značke koje smo skupili u Loomenu, nagrada najvrednijem polazniku, škola za život na način da ostaneš na ulici u 5 do 12?”, napisala je ogorčeno ministrici.
Nansi Ivanišević iz Ureda za prosvjetu Splitsko-dalmatinske županije kaže da je uistinu bilo neugodno za neke škole koje su dobile informaciju o odobrenju razreda tek u petak. To, dodaje, nije specifičnost samo njihove županije. Ove godine uredi državne uprave 16 županija Ministarstvu su uputili čak 191 zahtjev za ustroj razrednih odjela s manjim brojem učenika. Prema informacijama Ministarstva, 160 osnovnih škola dobilo je traženu suglasnost, no ona je uskraćena u 14 osnovnih škola, a 17 škola dobilo je djelomičnu suglasnost.
“Nažalost, zbog smanjenja broja učenika neki od učitelja moraju biti iskazani viškom. U skladu s propisima, učitelja koji je iskazan organizacijskim viškom zbrinjava se sukladno odredbama zakona i kolektivnog ugovora”, kažu u MZO-u. Ne preciziraju zašto su suglasnosti kasno stizale, nego napominju da se svake godine većina suglasnosti rješava i tijekom srpnja i kolovoza.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
