Udruga gradova: Smanjivanje prava lokalnih dužnosnika je predizborna aktivnost

Iz Udruge gradova u Republici Hrvatskoj u ponedjeljak su reagirali na upute Ministarstva uprave lokalnim jedinicama za postupanje u vezi s pravima lokalnih dužnosnika, ocjenjujući da je riječ “jedino i isključivo o predizbornim aktivnostima” jer su plaće u lokalnoj samoupravi regulirane u cijelosti Zakonom o plaćama iz 2010.

“Umjesto najavljenog ‘uvođenja reda’ riječ je o nastavku medijske kampanje kojom se krivica za razne negativnosti i loše trendove prebacuje na lokalnu samoupravu”, smatraju u Udruzi.

Pritom podsjećaju da gradovi u Hrvatskoj primjenjuju Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, pa tako i odredbu koja propisuje da izvršni čelnici za vrijeme profesionalnog obavljanja dužnosti ostvaruju pravo na plaću, kao i druga prava iz rada, a vrijeme obavljanja dužnosti uračunava im se u staž osiguranja. Na toj zakonskoj odredbi gradovi temelje svoje podzakonske akte.

Činjenica je da od 1992. godine nedostaje poseban zakon koji bi uredio prava lokalnih čelnika na što smo, kao nacionalna organizacija gradova, višekratno ukazivali, dodaju iz Udruge te napominju kako su inicijatori i (su)kreatori Zakona o radno-pravnom statusu lokalnih službenika.

Udruga gradova naglašava da Državna revizija od osnivanja 1993. godine pa do 2015. nije imala primjedaba na primjenu određenih “službeničkih” prava na lokalne dužnosnike, kao što su pravo na godišnji odmor ili dodatak za zvanje magistra znanosti.

“Znači li to da je Državna revizija više od 20 godina postupala pogrešno, a time i nezakonito?”, pitaju se u Udruzi gradova i ocjenjuju da je “stavljanje teme ‘lokalnih privilegija’ jedino i isključivo motivirano predizbornim aktivnostima, tim više što su same plaće u lokalnoj samoupravi regulirane u cijelosti Zakonom o plaćama koji je usvojen još 2010.”.

Obveza usklađivanja s novim i izmijenjenim stajalištem Ministarstva uprave, kažu, nastavak je prakse uređivanja lokalne samouprave putem vrlo promjenjivih, često kontradiktornih mišljenja brojnih ministarstva, premda sam Ustav decidirano propisuje da lokalnu samoupravu nije moguće uređivati aktom manjeg značaja i pravne snage no što je to zakon kojega Sabor usvaja kvalificiranom većinom.

“Nismo uvjereni da će funkcioniranju pravne države pridonijeti ukidanje dodatka za magisterij znanosti gradonačelnika ili pak ukidanje dara za maloljetnu djecu”, poručuju iz Udruge gradova.

Mediji su izvijestili da je Gradsko vijeće Varaždina moralo promijeniti svoju raniju odluku prema kojoj su gradonačelniku i njegovim zamjenicima uveli dodatke na plaće kakve imaju i službenici, i to na osnovu tumačenja Ministarstva uprave da lokalni dužnosnici, tj. župani, gradonačelnici i načelnici te njihovi zamjenici, ne mogu imati prava kakva imaju službenici, te da se na njih ne mogu primjenjivati opći propisi niti kolektivni ugovori već Zakon o lokalnoj samoupravi.

Zbog toga zamjenik varaždinskoga gradonačelnika Vjeran Radelić više nema pravo na dodatak na plaću od 8 posto, koji je od 2011. godine primao temeljem svog magisterija.

Budući da Radelićev slučaj nije usamljen, jer su mnogi gradovi i županije, kad je riječ o plaćama dužnosnika, donosili odluke koje nisu bile u skladu sa Zakonom o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, Ministarstvo uprave odlučio je na adrese svih lokalnih jedinica poslati Uputu za postupanje koja se odnosi na uređivanje prava lokalnih dužnosnika.

U njoj je precizno objašnjeno koja sve prava lokalni dužnosnici mogu imati te im je određen rok do 30. rujna do kada svoje akte moraju uskladiti sa tim zakonom.

Ministar uprave Arsen Bauk najavio je da će potom poslati nadzor kako bi se utvrdilo tko nije postupio u skladu s naputkom i ukidati članke odluka koji nisu usklađeni sa zakonom o lokalnoj samoupravi.

U naputku stoji da “lokalnim dužnosnicima ne pripada pravo na bilo kakve dodatke na plaću osim uvećanja od 0,5 posto po godini staža”.

Podsjetimo, ministar Bauk poznat je po 500.000 birača duhova, je, osim što je nametnuo Zakon o životnom partnerstvu kojim je, de facto, izjednačio istospolnu vezu i brak, namjerno i svjesno – kako sam tvrdi- ignorirajući volju većine birača izraženu na referendumu – iznosio lažne informacije o tome uračunavaju li se hrvatski birači sa prebivalištem izvan Hrvatske u 10% biračkog tijela koje se treba izjasniti za raspisivanje referenduma. Ustavni sud potvrdio je ono što jasno piše u Ustavu RH – da se računa 10% od broja birača koji imaju prebivalište u Hrvatskoj. U toj je fazi tvrdio kako U ime obitelji treba prikupiti 450 000 potpisa za referendumsku inicijativu “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”.

U ime obitelji je nakon toga dokazala da Arsen Bauk manipulira brojem birača u Republici Hrvatskoj te da zbog toga što osim popisa birača manipulira i registrom birača – u Hrvatkoj imamo oko 3,5 milijuna punoljetnih osoba, dok Bauk tvrdi da imamo 4 milijuna birača.