Umirovljeni brigadir Zvonko Orehovac o mogućem korištenju kemijskog oružja u Mariupolju: Bojim se eskalacije

kemijsko
Zvonko Orehovac, Mariupolj, Montaža: Narod.hr, Izvor: Snimka zaslona, EPA/MAXAR TECHNOLOGIES HANDOUT

Zapadne obavještajne službe na čelu s Velikom Britanijom pokušavaju utvrditi istinu o tome je li ruska vojska u opsadi Mariupolja na jugu Ukrajine koristila kemijsko biološko oružje. Svako korištenje takvog oružja ide prema eskalaciji sukoba, zbog čega bi se tražila dodatna odgovornost Vladimira Putina i njegove vojske. Koliko su zapravo građani Europe u opasnosti od kemijsko-biološkog rata koji bi se mogao proširiti izvan granica Ukrajine, te kako se zaštititi od takvih napada i posljedica?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zvonko Orehovac, umirovljeni brigadir i član Hrvatskog generalskog zbora napominje za HRT kako je ratište izrazito dinamična sredina, u kojoj se koristi oružje koje ima brojne posljedice.

‘Oružje izaziva eksplozije, visoke temperature, požare. Diže se u zrak prašina, izrazito visoki intenzitet kemijskih fizikalnih procesa, koji rezultiraju s jako puno kemikalija u zraku – to nisu normalne kemikalije, nego su proces izgaranja, sagorijevanja i kemijskih procesa. Kemijsko oružje možete dokazati jedino ako imate uzorke žrtava i uzorke s tla, a sad trenutno s Mariupoljem nema nikakvih doticaja’, rekao je.

Napadi na skladišta umjetnog gnojiva

Do sada je u Ukrajini bilo napada na razna skladišta umjetnog gnojiva ili dušikovih kiselina, pa i rafinerije, zbog čega su civili morali nekoliko dana biti u domovima i skloništima bez korištenja vode, s mokrim zavojima i krpama preko respiratornih organa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

‘Nažalost, osjetili su ono što smo i mi osjetili tijekom Domovinskog rata. Hrvatska je tijekom ’90.-ih i do kraja 2000. pokrenula inicijativu organizacije zabrane kemijskog oružja gdje smo tražili – i to je uvaženo – da se svaki napad na kemijsko postrojenje ili skladišta također smatra kemijskim napadom. Kemijska industrija raspolaže s ogromnim količinama kemikalija raznog tipa, i bilo koji napad na takva postrojenja uistinu može izazvati emisiju velikih količina otrovnih kemikalija u okolni prostor’, kaže Orehovac.

Europska Unija je već izdvojila sredstva za nabavku kemijskih maski, kao i za uređenje skloništa za kemijske i nuklearne napade. Orehovac kaže kako ga to ne iznenađuje, jer iako ne postoji mnogo strateškog kemijskog oružja u svijetu – svega 2 posto, ipak postoje kemijska industrija i nuklearna postrojenja na koje bi napad izazvao prekogranično širenje radioloških kemijskih tvari.

‘S druge strane, taktičko kemijsko oružje – ručne bombe, tromboni, mini bacačke granate manjeg kalibra, koje su pod kontrolom nižih časničkih razina mogu biti neozbiljno ili iz provokacije korištene – to druga strana može shvatiti kao napad kemijskim oružjem’, objašnjava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Razne vrste bojnih otrova

Danas su bojni otrovi, dodaje, vrlo sofisticirano i ciljano napravljeni. Postoje razne vrste, a Orehovac napominje kako su svi opasni.

‘Samo je pitanje na koji način djeluju. Živčani bojni otrovi su izrazito smrtonosni u izrazito malim količinama, ali su i plikavci također smrtonosni i opasni – to su kožni otrovi koji izazivaju teške rane, dugotrajno je liječenje ako je uopće moguće’, rekao je.

Što se tiče prevencije opasnosti od kemijskih bioloških udara, hrvatska vojska je, kaže Orehovac, u standardu NATO-a i u potpunosti su u skladu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

‘Imaju zaštitna sredstva, zaštićeni su, obučeni su i imaju antidotnu terapiju. Neusporedivo su manje podložni kemijskim napadima od civila. Nažalost, u cijeloj Europi nemaju standard zaštitne opreme za civile. Najgore je što nema zaštitnih sredstava za djecu. Dakle, nismo spremni’, napominje.

‘Biološka konvencija novijeg tipa nikad nije potpisana’

Kod kazni za korištenje kemijskog ili biološkog oružja postoji razlika, kaže.

‘Biološka konvencija novijeg tipa nikad nije potpisana. Bilo je jako puno pokušaja, ali nije se uspjela potpisati. Osim općeg međunarodnog ratnog humanitarnog prava i Ženevske konvencije, mi danas nemamo nešto što je određeno za biološku konvenciju. Za kemijsko oružje imamo jako dobru i strogu konvenciju o zabrani kemijskog oružja, koja je stupila na snagu 1.1.1998. godine – između ostalog ima i inspektorat koji može djelovati po pozivu ili se inspekcija najavljuje. Mehanizam organizacije može nametnuti i da pokrene borbeno djelovanje, a ljudi koji upotrebljavaju kemijsko oružje se smatraju ratnim zločincima’, dodao je.

Nuklearnih eskalacija se ne boji toliko, kaže, koliko ‘malih jastrebova’ i podmetanja na nižim razinama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

‘Policijska sredstva se koriste legalno i nisu zabranjena kemijskom konvencijom, a u ratu se smatraju kemijskim oružjem i mogu izazvati eskalacije, s jedne strane. S druge strane, uvijek imate pametnih koji će koristiti klor, cijanid, amonijak i razne druge spojeve koji, ako se upotrebljavaju, mogu izazvati drugu stranu na jače reakcije. U tom se smislu se i bojim eskalacije’, zaključuje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.