USKOK je proširio istragu protiv Josipe Rimac, nekadašnja kninske gradonačelnice i bivše HDZ-ove državne tajnice. Istraga je proširena i protiv Milenka Bašića i Krunoslava Jakupčića.
> Nerazmjer prihoda i rashoda Josipe Rimac je čak 1,2 milijuna kuna
Osumnjičeni za trgovanje utjecajem
Obojica su s njom osumnjičena u aferi Vjetroelektrane. Istraga protiv svih njih je pokrenuta u svibnju 2020. Istraga protiv Josipe Rimac proširivana je u još dva navrata, u kolovozu 2020. i travnju 2021. Najnovijim proširenjem Josipa Rimac, Bašić, koji je inače vlasnik Lagera Bašić te Jakupčić koji je bio na čelu Hrvatskih šuma, sumnjiče se za trgovanje utjecajem, davanje mita za trgovanje utjecajem i zloporabu položaja i ovlasti. USKOK Josipu Rimac sumnjiči da je od veljače 2019. do 29. svibnja 2020. koristila svoj društveni utjecaj. Stekla ga je kao dugogodišnja gradonačelnica Knina i zastupnica u Hrvatskom saboru. Koristila ga je kako bi pogodovala Bašićevoj tvrtki.
Mjesečna zarada
Radila je to, sumnjiči je USKOK, prema njihovom ranijem dogovoru, gdje je ona njemu obećala pomoći, a on je njoj za uzvrat davao, kako tvrdi USKOK, najmanje 40.000 kuna mjesečno. Sumnjiči ju se da je Bašićevoj tvrtki omogućila da nastavi s radovima na izgradnji vjetroelektrane Krš-Pađene usprkos neriješenim imovinsko – pravnim odnosima na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske. Učinila je to, iako su kako tvrdi USKOK, Hrvatske šume već bile upozorile Bašićevu tvrtku da prekine s pripremnim radovima koji su započeli prije sklapanja Ugovora o osnivanju prava dužnosti.
Nadalje, Josipa Rimac se tereti da je od Jakupčića, koji je u to vrijeme bio predsjednik Uprave Hrvatskih šuma zatražila da s Bašićevom tvrtkom sklopi Ugovor o izgradnji i korištenju šumske ceste neovisno o ispunjavanju uvjeta, na što je isti pristao. Nakon što je Podružnica Split Hrvatskih šuma izradila nacrt ugovora, Jakupčić se sumnjiči da je zatražio da se isto izmijeni i to tako da se protivno Zakonu o šumama na navedeni ugovor neosnovano primjeni članak Pravilnika o korištenju šumske infrastrukture te tako Bašićevoj tvrtki prizna status investitora šumske infrastrukture te ga se oslobodi plaćanja naknade za korištenje šumske ceste.
Nalozi osumnjičenog
Ta naknada godišnje je iznosila 20.000 kuna po svakom vjetrogeneratoru, bez PDV-a. Jakupčić se sumnjiči da je to učinio iako je znao da šumske ceste koje je Bašićeva tvrtka namjeravala izgraditi ne predstavljaju šumsku infrastrukturu niti su namijenjene gospodarenju i zaštiti šuma, nego poslovnim potrebama Bašićeve tvrtke. Pravna služba Podružnice Split odbila je sačiniti takav ugovor, nakon čega je, tvrdi USKOK, Jakupčić naložio Sektoru pravnih poslova u Direkciji društva Hrvatske šuma da sačini ugovor s takvom odredbom.
Nakon toga je Jakupčić doznao da Bašićeva tvrtka ne može ishoditi bankarsku garanciju kao jamstvo za uredno izvršenje ugovora, a što je bilo dužno dostaviti sukladno tada važećoj Odluci Uprave Hrvatskih šuma o osiguranjima plaćanja. Zbog toga je, kako se sumnja, zatražio da se u spomenutom ugovoru bankarska garancija zamjeni obvezom dostave dvije bjanko zadužnice na iznos od po 500.000 kuna. Navedeni ugovor je potpisao 4. travnja 2017. Bašićeva tvrtka prije potpisa ugovora nije dostavila niti zadužnice kao jamstvo za uredno izvršenje ugovora.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
