Ljevica je u srijedu ponovno pokazala licemjerje kada se trebalo odlučiti o sucima za Ustavni sud. Ustraju na predstavi da traže politički neovisne ustavne suce.
No što je za njih neovisnost? Ono što je u skladu s njihovim ideološkim načelima ili ako dolazi iz njihovih političkih/aktivističkih redova nazivaju neovisnošću. Međutim, ako je neki sudac malo više konzervativan ili dolazi iz redova HDZ-a onda tvrde da nije neovisan.
Ustavni sud uživa izrazito nizak ugled u javnosti. Najčešće se percipira kao institucija pod snažnim političkim utjecajem.
Trenutačno radi u nepotpunom sastavu, s 10 sudaca, jer Hrvatski sabor nije izabrao tri nova suca na vrijeme.
Preostala tri kandidata
Plenarna rasprava u Saboru na temu izbora preostala tri suca Ustavnog suda, koja je trajala više od tri sata, svela se na posve identične optužbe s lijeva i s desna. Prema prijedlogu Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, za suce su trebali biti izabrani Željko Pajalić, Mladen Sučević i Goran Selanec.
Pajalić je dugogodišnji sudac Vrhovnog suda i glasnogovornik tog Suda, Sučević je dugogodišnji odvjetnik i tajnik Hrvatske odvjetničke komore, a Selanec je sudac Ustavnog suda u proteklom mandatu.
> Kako su glasovali ustavni suci, izabrani dogovorom HDZ-a i SDP-a, u slučaju udomljavanja djece od homoseksualnih parova?
> UiO: USUD je iznio političko mišljenje i ne razlikuje zakon i pravilnik
> Bošnjaković je u Možemo ili HDZ-u?! Pogledajte njegove izjave o prizivu savjesti i pobačaju
“Premijer Andrej Plenković, HDZ i vladajući blokiraju Ustavni sud”, poručivali su opetovano zastupnici i zastupnice ljevice. “SDP i lijeva oporba blokiraju Ustavni sud”, ponavljali su tvrdokorno zastupnici i zastupnice vladajuće većine. SDP i Možemo iznijeli su svoje tvrdnje o HDZ-ovoj blokadi Ustavnog suda i onda napustili sabornicu. Ostatak vremena HDZ je o izboru sudaca Ustavnog suda – raspravljao sam sa sobom.
Nino Raspudić iz kluba nezavisnih zastupnika ocijenio je da se ne radi o sukobu vladajućih i oporbe već o političkoj trgovini između HDZ-a i SDP-a. Klub nezavisnih zastupnika “u toj kaljuži i lakrdiji neće sudjelovati”, poručuje Raspudić.
Mostov Ante Kujundžić optužio je i vladajuće i ljevicu da su se doveli u poziciju “egzekutora Ustavnog suda”, navodi Večernji list.
Neovisnost?
SDP odbija podržati izbor ustavnih sudaca za koje tvrdi da su rezultat političkog pritiska i “zatvorenih dogovora” HDZ-a i premijera Andreja Plenkovića. Tvrde da ne traže “svoje” suce, već neovisne kandidate koji će odlučivati po savjesti, a ne političkom dugu.
Iako priznaju da su neki predloženi kandidati kvalitetni, za njih je navodno problem u načinu izbora. SDP poručuje da neće biti “smokvin list” za političko preuzimanje Ustavnog suda.
> Tko je Goran Selanec – izbor Možemo i SDP-a za ustavnog suca – kojem se HDZ tek načelno protivi?
> Oporba napustila sjednicu Odbora za Ustav: Ipak izglasani kandidati za suce Ustavnog suda
> Dr. Željka Markić odgovorila sucu Ustavnog suda koji je šesterostruko ubojstvo iskoristio za skupljanje političkih bodova
“Ustavni sud nije ni HDZ-ov, ni SDP-ov, ni oporbeni, ni vladajući. Ustavni sud je institucija Republike Hrvatske i njegova je zadaća štititi Ustav i građane, uključujući i od samovolje vlasti. Mi u SDP-u nismo protiv izbora ustavnih sudaca, mi želimo funkcionalan Ustavni sud, ali nećemo sudjelovati u izboru po modelu ucjene, ultimatuma i političke trgovine”, ustvrdio je SDP-ov Saša Đujić, referirajući se na prijedlog vladajućih i Odbora.
Dupliciranje buke
Radikalno lijevi Možemo uglavnom papagajski ponavlja SDP-ove argumente. Sandra Benčić tvrdi da su se dogodila dva presedana. Izravno uplitanje premijera Plenkovića u proces, uz pokušaj osiguravanja “svoje većine” na Ustavnom sudu, te upućivanje kandidata bez dogovora s oporbom. Optužbe da ljevica blokira proces odbacuje. Tvrdi da će učiniti upravo suprotno – blokirati političko kadroviranje Ustavnog suda.
Željka Pajalića i Mladena Sučevića nominirala je većina, a Goran Selanec bio je, kako tvrdi HDZ, uvjet ljevice. Prošlotjednu sjednicu oporba je također demonstrativno napustila.
> Ustavni sud kao politički alat: Kako se HDZ i SDP dogovaraju?
HDZ-ov Ivan Malenica optužio je oporbu da je bez dogovora htjela na plenarnoj sjednici raspravljati o svih 13 kandidata. Sandra Benčić uzvratila je da to pokazuje kako HDZ izbjegava otvorenu raspravu o svim kandidatima, nakon čega su zastupnici Možemo napustili sabornicu.
Malenica je branio postupak izbora, ističući kvalitetu i iskustvo kandidata te pozvao zastupnike da sudjeluju u izboru. HDZ je pritom optužio SDP i Možemo za opstrukciju procesa i odustajanje od razgovora.
Kontrola nad Ustavnim sudom
Mostov Nikola Grmoja ocijenio je kako u ovoj priči nema nevinih jer i jedni i drugi žele kontrolu nad Ustavnim sudom.
“I dobro je da građani vide da Ustavni sud nije nikakvo stručno tijelo. Već je političko tijelo u kojem političke stranke žele imati svoje ljude koji će onda donositi odluke kako odgovara jednima ili drugima”, kazao je Grmoja. Poručio je na kraju i HDZ-u i ljevici: “Sami ste se u ovo uvalili, sami ste ovo skuhali pa sad sami to i jedite”.
Thompson kao okidač?
Ustavni sud ostao je s deset sudaca koji umjesto profesionalne stručnosti pokazuju sve snažniji politički aktivizam.
> Kronologija sukoba Vlade RH i Grada Zagreba: Tomašević poražen na Ustavnom sudu, što će reći Upravni?
> Ustavni sud odbacio tužbu Grada Zagreba zbog Vladine organizacije dočeka rukometaša
Sudac Andrej Abramović, koji je došao iz kvote SDP-a u Ustavni sud, nedavno je svojim potezom izazvao šok na Ustavnom sudu. Navodno je, kako piše Jutarnji list, ustavna tužba Grada Zagreba protiv odluke Vlade o preuzimanju organizacije brončanih rukometaša i dovođenju Marka Perkovića Thompsona na Trg bana Jelačića bila kod suca Abramovića okidač koji je pokrenuo slijed događaja čiji bi ishod mogla biti blokada Ustavnog suda.
Izbor ustavnih sudaca često se temelji na političkim dogovorima i trgovini, prije svega između HDZ-a i SDP-a, umjesto na izboru najkompetentnijih i najuglednijih pravnih stručnjaka u zemlji.
Produžena ruka politike
Dosadašnja praksa pokazuje da su suci izabrani uz potporu vladajućih nerijetko donosili odluke ujednačeno, dok su suci koje se povezuje s lijevim političkim opcijama u takvim slučajevima uglavnom glasovali suprotno.
> Slučaj ustavnog suca koji susjede polijeva vodom: ‘Ovo je rezultat politike SDP-a i HDZ-a’
> Sudac Šumanović protiv odluke USUD-a o prijedlogu UiO: Pročitajte njegovo mišljenje
Takva podjela dovodi do toga da Ustavni sud sve više djeluje kao produžena ruka politike, osobito izvršne vlasti, umjesto da bude njezin neovisni korektiv.
Lijevo-liberalno profiliran sudac Goran Selanec navodno je trenutačno glavni predmet spora odnosno političke igre između vladajućeg HDZ-a i oporbe oko izbora ustavnih sudaca.
“Bez obzira na to što se Selancu zamjera određena vrsta političkog aktivizma, on je i dalje predmet razgovora“, kazao je nedavno HDZ-ov Malenica.
> Milanović je sudjelovao u izboru ustavnih sudaca, a sada ih vrijeđa
> Stjepo Bartulica: ‘Sam Milanović je izazvao ovu situaciju svojim nerazboritim ponašanjem’
Krajem 2024. godine izabrano je novih 10 od ukupno 13 ustavnih sudaca.
Izabrani su Ante Galić, Andrej Abramović, Miroslav Šumanović, Lovorka Kušan, Rajko Mlinarić, Biljana Kostadinov, Dražen Bošnjaković, Sanja Bezbradica Jelavić, Frane Staničić i Maša Marochini Zrinski.
S oporbene strane dolaze: Abramović, Kostadinov, Kušan, Marochini Zrinski i Bezbradica Jelavić.
Bivše političke i profesionalne funkcije pojedinih ustavnih sudaca otvaraju pitanje njihove neovisnosti, ali i problem pri glasovanju. Tako su se Dražen Bošnjaković i Ante Galić više puta morali izuzeti iz odlučivanja. Obojica su izabrani iz kvote vladajućih, a Bošnjaković je ranije bio HDZ-ov zastupnik i ministar pravosuđa.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa